Nagrade HDLU

Nagrade HDLU

U Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu dodjeljene su godišnje nagrade i priznanja za postignuća u likovnoj umjetnosti u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba.

Lauerati u 2017. godini su akademski kipar Miro Vuco za životno djelo, nagradu za najbolju izložbu dobila je akademska slikarica Gordana Bakić, dok je nagrada za najboljeg mladog umjetnika dodijeljena akademskom slikaru-grafičaru Damiru Soboti. Odbor za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a, koji je djelovao u sastavu Peruško Bogdanić, Ivona Jurić, Robert Šimrak i Zlatan Vrkljan, posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti dodijelio je Boži Biškupiću.
Nagrade su uručili predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Andrija Mikulić, izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukićević te predsjednik HDLU-a Josip Zanki, dok je u ime Odbora za dodjelu likovnih nagrada obrazloženja pročitala Ivona Jurić.

Žana u cadillacu

ŽANA u Cadillacu

Izložba fotografija Snježane- Žane Požar može se pogledati do 28. ovog mjeseca u Klubu Cadillac u Zagrebu u ulici Medveščak broj dva. Predstavljeno je pedesetak crno-bijelih fotografija koje su snimljene od 1965 do 1969. godine. To su vedute Zagreba te portreti glazbenika, pjesnika novinara među kojima i Hrvoja Šarinića koji je bio glavni urednik Telegrama, glazbenog kritičara Nenada Turkalj, pjesnika i glumca Darka Čurde i drugih.

Žana Požar školu primijenjene umjetnosti završila je u Zagrebu, odsjek za likovnu i tehničku obradu fotografija 1966. godine.

Snima za „Telegram“, „Studenski list“ i „Školske novine“. Na HRT-u zapošljava se 1971. godine kao filmska montažerka. Uz rad upisuje Kazališnu akademiju, Odjel za filmsku i elektroničku montažu, koju diplomira 1981. u klasi Prof. Radojke Tanhofer, Prof. Hrvoja Turković i Dr. Prof. Ante Peterlić. Upisuje postdiplomski studij komunikologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koji je završila 1987. godine.

Kao profesor - vanjski suradnik 1984.- 86. god. predaje filmsku i elektroničku montažu u Centru za odgoj i obrazovanje u

kulturi u Zagrebu. Na Akademiji za kazalište, film i TV predaje elektroničku montažu kod Prof. Branka Ivande 1985.– 87. g. Isti predmet predaje i na Studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti 1989. kod Prof. Maria Plenkovića.

Izlagala je na više od 300 natječajnih izložbi u zemlji i inozemstvu, na kojima je dobila više nagrada i pohvala.

Održala je 82 samostalne izložbe fotografija u Hrvatskoj, Zagreb, Osijek, Virovitica, Rijeka, Knin, Split, Zadar, Palmižana, Jelsa, Stari Grad, Rudine i Vrboska na Hvaru te Plitvička jezera, u Francuskoj ( Pariz, Creteil i Daueville), Austriji ( Graz), Rumunjskoj (Oradea), Portugalu ( Lisabon), Crnoj Gori ( Tivat), Slovačkoj ( Banska Bistrica) i Postojna (Slovenija).

Advent u MUO

ADVENT U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT u Zagrebu

Advent u MUO donosi izložbu donacije hrvatsko-britanskog baletnog umjetnika Jelka Yureshe pod nazivom Balet i strast- donacija Jelka Yureshe, izložbu Na iglama-modni dizajn Igora Galaša o umjetničkom ostvarenju hrvatskog dizajnera Igora Galaša, novu dimenziju Stalnog postava MUO inspiriranu radovima japanske umjetnice Akiko Sato, izložbu Pedagoškog odjela Muzeja Udomi rad kojom MUO poklanja zanimljive i unikatne kreativne radove nastale u kreativnim radionicama Muzeja posljednjih 11 godina i Muzej dobrog zvuka uz brojne koncerte.

I ove godine Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu se pridružuje adventskom programu Grada Zagreba bogatim programom, i prije svega, dvjema novim, jedinstvenim izložbama. Nakon prošlogodišnje izložbe o najslavnijem baletu na svijetu Orašar – najljepša božićna bajka koja je postigla velik uspjeh i ove godine posjetitelji će moći uživati u jednako bajkovitoj izložbi izuzetno vrijedne i jedinstvene donacije hrvatsko- britanskog baletnog umjetnika Jelka Yureshe.

Izložba Balet i strast- donacija Jelka Yureshe priča je o dječaku rođenom u skromnoj zagrebačkoj obitelji pod imenom Željko Jureša koji je sa svojom životnom i plesnom partnericom Belindom Wright obišao svijet i postao princem baletnih čarolija. Prvi put javnost može vidjeti donaciju ovakve vrste u svijetu na kojoj su izloženi raskošni kostimi dizajnirani za Jelka Yureshu i Belindu Wrightu u kojima su plesali najistaknutije uloge klasičnog baletnog repertoara. Osim kostima izložene su i memorabilije koje svjedoče o prijateljstvu s baletnim velikanima poput Ane Pavlove, Rudolfa Nurejeva, Mihaila Barišnjikova, Margot Fonteyn i brojnih drugih. Izložbu je donacija slika, knjiga, fotografija, skulptura i drugih vrijednih predmeta koje je hrvatsko-britanski baletni umjetnik Jelko Yuresha donirao Muzeju za umjetnost i obrt.

Druga izložba pod nazivom Na iglama- modni dizajn Igora Galaša koja se otvara 19. prosinca, posvećena je svjetski nagrađivanom modnom dizajneru Igoru Galašu. Na toj adventskoj izložbi predstavit će autorovi radovi u pletivu. Izložba će prikazati svijet čarobne igre pletiva predstavljajući autorov dugogodišnji opus unikatnih kreacija u više od 80 predmeta, odjeće i nacrta iz nagrađivanih kolekcija od 2006. do 2012. godine.

U siječnju 2018 godine, MUO je pripremio još jednu zanimljivu izložbu pod nazivom DrawAttention! Izložba za crtanje koja će prikazati rad Akiko Sato, japanske umjetnice s dugogodišnjim boravkom u Hrvatskoj. Ona je pronašla fascinaciju u detaljima ukrasnih elemenata muzejskih predmeta, te je nastala serija brzih crteža i skica na svili .

Doživljaj Adventa u MUO upotpunit će i zanimljiva popratna događanja. Već krajem siječnju 2018 godine, MUO je pripremio još jednu zanimljivu izložbu pod nazivom DrawAttention! Izložba za crtanje koja će prikazati rad Akiko Sato, japanske umjetnice s dugogodišnjim boravkom u Hrvatskoj.Ona je pronašla fascinaciju u detaljima ukrasnih elemenata muzejskih predmeta, te je kao rezultat umjetničkog razgovora s tim izražajnim stanovnicima zbirki, nastala serija brzih crteža i skica na svili koje otkrivaju različitost njihovih karaktera i raspoloženja. Izložba koja obogaćuje jedinstven Stalni postav Muzeja i daje mu novu maštovitu dimenziju kroz pogled suvremenih umjetnika.

Posebna zanimljivost od prosinca sve do veljače biti će druženja kroz tematske cikluse u suradnji s trećim programom Hrvatskog radija i emisijom „U svijetu baleta“ u organizaciji autora koncepta izložbe Balet i strast- donacija Jelka Yureshe, Mladena Mordeja Vučkovića i Davora Schopfa. Na tribinama u Muzeju za umjetnost i obrt uživo će se razgovarati s brojnim poznatim umjetnicima, uz slavnog Jelka Yureshu, gostovat će i Irena Pasarić, Milko Šparemblek, Svebor Sečak, kostimografkinje Dženisa Pecotić i Elvira Ulip i Ljiljana Gvozdenović . Završnica tematskih ciklusa bi će 14. veljače na temu „Ususret Valentinovu – Dva Romea i dvije Julije“ na kojoj će gostovati Sonja Kastl, Vesna Butorac Blaće, Dinko Bogdanić i Štefan Furijan.

I ovog Adventa MUO organizira se „Muzej dobrog zvuka“ uz šetnju hrvatskom i europskom glazbenom zvukovnicom kroz koncerte iz ciklusa TRIADE V. Antiphonus, koncert ansambla Flanders Recorder Quarteta u organizaciji Hrvatskog glazbenog centra, treću koncertnu sezonu ciklusa CRISTOFORIUM na povijesnim klavirima, Adventski koncert Cantate Domino - Gospel zbor Sunce i gosti, te Festival Adventskih i Božićnih Pjesama „Djeca za Djecu“ uz nastup dječjih zborova glazbenih škola iz Zagreba, Rijeke i Splita. Festival je humanitarnog karaktera a prihod je namijenjen djeci oboljeloj od malignih bolesti.

Museum shop i ovog Adventa ponudit će suvenire inspirirane izložbama i muzejskim predmetima za sve prigode Adventskog darivanja.

Moja vjera, moji snovi

Moja vjera, moji snovi

U Galeriji specijalne policije na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu do 27. listopada može se pogledati izložba slika Željka Uremovića koju je slikar nazvao "Moja vjera, moji snovi"

Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1982. u klasi profesora Raoula Goldonija.

Počeo je izlagati 1985. godine i do sada je imao 50 samostalnih izložbi u Hrvatskoj, Norveškoj, Češkoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Švicarskoj, Italiji i Austriji.

Godine 1990. na izložbi Grand Prix International d'Art Plastique u Nici u Francuskoj dobio je nagradu za originalnost tehnike i umjetničkog djela.

Željko Uremović član je Međunarodnog povjerenstva za kršćanske medije(ICMC) od osnutka 1991. godine u Sheffieldu u Velikoj Britaniji. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih konferencija kršćanskih umjetnika (Austrija 1993., Mađarska 1995. i Hrvatska 1999.).
Radio je i kao profesor likovnih umjetnosti na srednjoj školi a 1987. je samostalni umjetnik. Od 2014. do 2016. godine je u svom ateljeu u Trogiru održavao slikarske radionice za amatere starije dobi a 2016. organizirao je slikarsku radionicu za djecu pored crkve sv. Dominika na rivi u Trogiru.
Nekoliko godina je živio u Pragu, a od 2013. godine živi u Perninku kod Karlovy Vary. Tijekom ljeta u turističkoj sezoni u Trogiru slika i izlaže u svom otvorenom ateljeu Uremović

Nastupio Lovre Marušić

Samoborska glazbena jesen i dalje je u znaku Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić. U ponedjeljak, 2. listopada, nastupio je pijanist Lovre Marušić, prošlogodišnji dobitnik Nagrade Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora.

Lovre Marušić diplomirao je ove godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ljubomira Gašparovića . Uz nagradu na samoborskom festivalu dobitnik je i Rektorove i Dekanove nagrade Sveučilišta u Zagrebu .

Za otvaranje samoborskog koncerta Marušić je odabrao skladbu Contradanza Borisa Papandopula, inspiriranu dubrovačkim plesom. Slijedila je Kreisleriana op. 16 Roberta Schumanna, koju odlikuje fragmentarnost i unutarnja nestabilnost fakture u službi stvaranja dvaju svjetova, koju je Marušić prenio s fascinantnom ekspresijom. Drugi dio koncerta započeo je 14. Sonatom za klavir u cis-molu, op. 27, br. 2 Quasi una fantasia (Mjesečeva sonata) Ludwiga van Beethovena. Sonata fantazija op. 19 br. 2 Aleksandra Scriabina zaključila je koncert.

 

Samoborska glazbena jesen

Martina Filjak na otvorenju

Samoborske glazbene jeseni

Nastup pijanistice Martine Filjak označio je početak 42. izdanja Samoborske glazbene jeseni. Svojom izvedbom i interpretacijom djela Haydna, Bacha i Liszta ova višestruko nagrađivana umjetnica ostavila je snažan dojam koji će samoborska i televizijska publika zasigurno dugo pamtiti. Tako su početak koncerta obilježile Varijacije u f-molu, Hob XVII:6 Josepha Haydna, a slijedile su dvije skladbe Johanna Sebastiana Bacha - Toccata i fuga u d-molu, BWV 565 (obr. F. Busoni) te Preludij i fuga u a-molu, BWV 543 (obr. F. Liszt). Za drugi dio koncerta Martina Filjak odabrala je tri skladbe Franza Liszta Deux Legendes S.175, Reminiscences de Lucia di Lammermoor di Donizetti S.397 te Grande paraphrase de la Marche pour le Sultan Abdul Medjid-Khan S. 403.

Festival je 29. rujna u župnoj crkvi svete Anastazije proglasila otvorenim pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, koja je tom prigodom naglasila da Samoborska glazbena jesen nastavlja put otkrivanja kreativnog i umjetničkog potencijala hrvatske glazbene kulture u neprekinutom dijalogu između suvremenosti i prošlih epoha, između različitih naraštaja i različitih stilova interpretacija. Jesen je poznata upravo po svojoj repertoarnoj raznolikosti, pozornosti koju posvećuje partiturama suvremenih hrvatskih skladatelja i skladateljskom pismu uopće, kvaliteti glazbenika te ustrajnosti u promociji mladih umjetnika. Takva platforma osigurala je samoborskom festivalu jasnu perspektivu razvoja te visoki status na nacionalnoj i međunarodnoj sceni – istaknula je Hraste Sočo

.Umjetnički ravnatelj Samoborske glazbene jeseni Srećko Bradić na otvorenju je rekao kako se 42 godine kontinuiteta čine velika i hvalevrijedna brojka i da se festival može pohvaliti s dva natjecanja koje je iznjedrio – natjecanje mladih glazbenika Ferdo Livadić i skladateljsko natjecanje New Note, oba s međunarodnim predznakom. No, najveća vrijednost festivala je snažan poticaj mlađim ljudima da glazba postane njihov život i životno opredjeljenje – poručio je Bradić.

Uz pomoćnicu ministrice kulture, otvorenju 42. Samoborske glazbene jeseni u ime pokrovitelja nazočili su i izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Ivo Stier, zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić, zamjenica gradonačelnika Grada Samobora Sanja Horvat Iveković, kao i članovi diplomatskog zbora te drugi uzvanici.

Zagrebački Amarkord

Tomislav Radić

10.05.2017

Kvaternikov trg nekad

• Izložba fotografija Zagreba kakav je nekada bio umjetničkog fotografa i fotoreportera Nenada Reberšaka otvorena je u Galeriji Badrov u Zagrebu.

Reberšak se fotografijom bavi 40 godina. Kao fotoreporter svakodnevno objavljuje fotografiju u Novom listu. Sakupio je kolekciju portretne fotografije domaćih i svjetskih državnika i političara.Kao umjetnički i zračni fotograf ima kolekciju od oko 25.000 zračnih fotografija iz svih dijelova Hrvatske. Član je ULUPUH-a,počasni član Cro Art photo Cluba Zagreb i član foto kluba Split.Od 1999. – 2007. god. obnašao je dužnost Predsjednika Zbora fotoreportera HND-a.
Imao je izložbe s tematikom Zagreba: ZOO-izložba povodom 80 godina zoološkog vrta Zagreb-Galerija Badrov 2005.Zagreb i Ja-na stihove Zvonka Špišića-galerija Cro Art-2007,Moj Kvart-s Vlastom Štalekar-galerija Sunce 2009. Halo 93-o zagrebačkim vatrogascima-Cro art galerija 2009.Zagreb uz Zraka-Gradska uprava -2011.Zagreb u snijegu-Ured za kulturu-2013.Crno bijeli Zagreb u boji-galerija Kristofor Stanković-2014.U emisiji Dobro jutro Hrvatska HRT-a, napravio je prilog «40 godina Trnja»,tri priloga o Pekingu ususret olimpijskim igrama,kineskoj pokrajini Yunnan, Albaniji, a u emisiji Dan za danom priloge o Kopenhagenu, Varšavi,Hrvatskoj iz zraka i o Božičnom sajmu u Budimpešti. U Petrinji na Kulturfestu 2007 godine prikazao je film «Hrvatska iz zraka» a 2008 godine film «Jedan dan na rijeci». Svoje radove objavio je na naslovnicama publikacija „Demokracija i diktature“ Vesne Pusić , „Naci bonton“ Miljenka Jergovića i «110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj»Ratka Cvetnića. Njegove su fotografije objavljene u knjigama „Papa među nama“, „Hrvatska - stoto Papino putovanje“, „Dvori s pogledom“, „Pisani rubac Hrvatske“, „Dr Franjo Tuđman - fotomonografija 1990-1999.“ , „Dubrovnik“. « Povijest Grada Zagreba»» Salt araund the world» i «Primorsko-Goranska županija iz zraka» Autor je nekoliko kalendara s motivima Zagreba, pejzaža Hrvatske i životinja i više stotina razglednica iz cijele Hrvatske.
Nenad Reberščak kaže „Zagreb nije moj rodni grad. Ipak, kroz objektiv svog fotoaparata promatrao sam ga od rane mladosti pa sve do danas i za njega me vežu najljepše uspomene. Svoja sjećanja na grad, koji mi je kroz godine pružio i sreću i tugu i uzbuđenost i nezadovoljstvo, kroz fotografije sam spremao i čuvao kako bi jednoga dana mogao i drugima pokazati mijenu jednoga grada u kojemu sam izgradio svoj život.
Godinama sam promatrao i bilježio zagrebačku vizuru kroz njegove stanovnike i prostore u kojima su radili, stanovali i provodili svoje slobodno vrijeme. Neke zgrade, trgovi i ulice s godinama su išle ukorak s vremenom, neke su nestale, a neke ostale zarobljene u prošlosti do danas ostavši samo podsjetnik na Zagreb kakav je nekada bio. Svoja prva sjećanja na Zagreb vezao sam uz pogled sa svoga balkona; na Gredelj i polje kukuruza. To isto polje kukuruza s vremenom je stasalo u glavni Autobusni kolodvor, a Gredelj, tu veliku tvornicu željezničkih vozila od koje je ostao još samo vodotoranj, pratio sam kroz sve njegove faze; od slave do propasti.
Gledao sam kako se grad mijenja iz dana u dan. Svaki prazan prostor bio je kao prazno slikarsko platno na kojemu će niknuti nešto novo što će kod Zagrepčana izazvati, baš kao i danas, negodovanje i nezadovoljstvo koje će tek s vremenom prerasti u odobravanje. Svaki prostor pružao je mogućnost za neki događaj koji bi ovjekovječio fotoaparatom...taj trenutak za koji sam tada možda mislio da nije važan, a koji mi danas mnogo znači.
Sjećam se vreve i gužve na starom Kvatriću, sjećam se norijade koja je u prolaznicima budila veselje, sjećam se kaotične vožnje tramvajem s otvorenim vratima, sjećam se krava koje su bezbrižno pasle travu na nasipu, sjećam se uzbudljive vožnje sljemenskom žičarom.
Ali, isto tako sjećam se i ljetne pozornice Tuškanac iz dana kada nije više bila romantična kao kada sam je prvi puta ugledao, Paromlina koji svakim danom nestaje sve više, livade ispred NSB-a koja je tada bila obična livada za aktivnosti neobične poput uzletanja balona.
Mijenjao se s godinama Zagreb nabolje ili nalošije, i dalje je divno pratiti i upijati sve njegove promjene i stvarati nova sjećanja koja će i budućim naraštajima, a ne samo meni, dati priliku da razmišljaju, uspoređuju, a možda nešto i promijene u gradu koji im nešto znači".
Izložba fotografija Nenada Reberšaka u Galeriji Badrov u Zagrebu može se pogledati do 15. lipnja.

Uni-Diversity

 „Uni – Diversity“

U Talijanskom institutu za kulturu otvorena je izložba fotografija talijanskog autora Gianluce Caprija koja prikazuje univerzalne ljudske osobine bez obzira na geografske i kulturološke razlike

Bogati program trećeg dana 11. Festivala tolerancije upotpunilo je otvorenje fotografske izložbe „Uni – Diversity“ u Talijanskom institutu za kulturu. Autor izložbe Gianluca Capri kazao je kako nije profesionalan fotograf, ali ga interesira različitost u svijetu, pa se fotografijom pokušao približiti ljudima u dalekim zemljama. Po obrazovanju je arhitekt, a već više od deset godina koristi kameru kao sredstvo kako bi uspostavio dijalog i prenio emocije ljudi koje upoznaje na putovanjima širom svijeta.

Njegov fotografski projekt nastao je na četiri kontinenta u 11 zemalja. Globalizacija je proteklih desetljeća ponešto ujednačila obilježja po kojima su se društva i kulture našeg planeta razlikovale. Bez obzira na zemljopisne i kulturološke razlike, u izrazima ljudskog lica moguće je svugdje pronaći nesigurnost, sreću, nepovjerenje, strast, ponos, patnju i ravnodušnost. Pravo putovanje nije otkrivanje novih predjela, već viđenje drugim očima. Projekt je to koji ima početak, ali ne i kraj zato što se širi i neprestano obogaćuje novim doživljajima i iskustvima.

Ova serija fotografija, baš kao i Festival tolerancije, slavi različitost. Festival tolerancije kulturno-umjetničkim programima teži razvoju društva kozmopolitskog identiteta, shvaćanju i prihvaćanju društvenih i kulturnih različitosti, poticanju na društvenu i kulturnu osjetljivost te odgovornost u odnosu na prostor i vrijeme u kojem živimo.

Izložbu je otvorila direktorica Talijanskog instituta za kulturu Stefania del Bravo, a može se pogledati do 15. svibnja.

Nova Hagada

Nova Hagada

U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba ilustracija „Iz generacije u generaciju / Nova Hagada“, austrijskog umjetnika Arika Brauera.

Svečanosti su nazočili gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, austrijski veleposlanik Andreas Wiedenhoff, direktorica Austrijskog kulturnog foruma Susanne Ranetzky, direktorica Židovskog muzeja u Beču Danielle Spera, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović, predstavnici ministarstava i brojni drugi visoki uzvanici.

Arik Brauer svestrani je umjetnik koji se bavi crtanjem, plesanjem, pjevanjem i scenografijom. Njegova djela odišu surrealizmom, a 1982. imao je i prvu samostalnu izložbu u SAD-u. Također je dizajnirao arhitektonske projekte u Austriji i Izraelu, a pročelja i interijere njegovih zgrada karakteriziraju fantastični mozaici, freske i oslikane pločice. Izložba u Zagrebu prikazuje njegovo viđenje prekrasno ilustrirane knjige Hagade šel Pesah, iz koje se čitaju priče o oslobođenju Židova od ropstva i izlasku iz Egipta u vrijeme proljetnog blagdana Pesaha.

Ova izložba najbolja je uvertira u događanja 11. Festivala tolerancije koji će se održati od 8. do 14. travnja u Zagrebu i čiji je predsjednik Branko Lustig, dvostruki dobitnik Oscara i preživjeli zatočenik koncentracijskog logora Auschwitz. O Brauerovim ilustracijama kazao je kako ga one svojim živopisnim bojama podsjećaju na hrvatske naivce.

„Za mene je Pesah blagdan ljubavi. Nikada neću zaboraviti događaj u Krakowu kada smo snimali Schindlerovu listu. Na Seder večeri kojom započinje ovaj blagdan nenadano su se pojavili njemački glumci koji su glumili SS-ovce u filmu. Steven Spielberg ih je pozvao da i oni uđu. Prišli su glumicama iz Izraela i s njima se družili i plesali do jutra. Na toj večeri simbolično se dogodilo pomirenje i ljubav. Ja sam oprostio Nijemcima i mislim da nisu svi krivi. Za događaje u Drugom svjetskom ratu isključivo su krivi nacisti i fašisti. Zbog toga na našem Festivalu tolerancije prikazujemo filmove o nacistima i fašistima u želji da se to zlo više nikada ne ponovi“, kazao je Branko Lustig te zahvalio Nataši Popović, direktorici Festivala tolerancije koja je - kako je rekao naš oskarovac, najzaslužnija za njegovo održavanje.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, na izložbi je najavio izgradnju spomenika žrtvama holokausta u Branimirovoj ulici na zagrebačkom željezničkom kolodvoru  i Muzej tolerancije u Radničkoj cesti na mjestu stare uljare.

Organizator izložbe je Festival tolerancije - Jff Zagreb u partnerstvu s Austrijskim kulturnim forumom i Muzejom za umjetnost i obrt. Izložba će biti otvorena do 16. travnja, a u Zagrebu je na posudbi od Židovskog muzeja u Beču.  Njegova direktorica Danielle Spera kazala je kako upravo idućeg ponedjeljka započinje židovski blagdan Pesah.

Ovogodišnje 11. izdanje Festivala tolerancije u Zagreb donosi više od 60 filmova, dvije izložbe, predstavljanje knjiga, koncerte, edukacijska jutra, okrugle stolove i čak osam diskusija o društveno angažiranim temama.

Izložba Vlatke Bauer

Izložba umjetničkih djela Vlatke Bauer otvorena je u Galeriji Udruge specijalne policije u Zagrebu. Na otvorenju izložbe slikar mr Ante Živković Fošar među ostalim je rekao:

“ Tematska okosnica najnovijeg ciklusa Vlatke Bauer je preispitivanje ljubavi dvoje bliskih bića predstavljena kroz tradicionalnu formu kamena i mozaika. Njezine kompozicije nastaju slaganjem pijeska i kamena i univerzalno su nadahnute simbolikom i mistikom. Umjetnica stvara sliku po metodi ranokršćanske tehnike dematerijalizirajući plohu dajući joj konačni smisao kroz njenu ljepotu i konteplaciju“.

Povjesničar umjetnosti prof Stanko Špoljarić najavljujući izložbu među ostalim piše: „ Vlatka Bauer zgusnutošću mozaikalne igre gradi volumen skulpture i plohu slike poigravajući se tonskim pomacima i kolorističkom otvorenošću, težeći da teksturom površine kromatsku stranu oplemeni difuznošću svijetla“

 Vlatka Bauer spaja slikarstvo, kiparstvo i osebujan izražaj mozaika mozaika u pijesku.Radovi Vlatke Bauer nalaze u mnogim privatnim klekcijama u Europi, Australiji i Kanadi.

Izložba radova Vlatke Bauer može se pogledati do 31. ovog mjeseca.