Moja vjera, moji snovi

Moja vjera, moji snovi

U Galeriji specijalne policije na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu do 27. listopada može se pogledati izložba slika Željka Uremovića koju je slikar nazvao "Moja vjera, moji snovi"

Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1982. u klasi profesora Raoula Goldonija.

Počeo je izlagati 1985. godine i do sada je imao 50 samostalnih izložbi u Hrvatskoj, Norveškoj, Češkoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Švicarskoj, Italiji i Austriji.

Godine 1990. na izložbi Grand Prix International d'Art Plastique u Nici u Francuskoj dobio je nagradu za originalnost tehnike i umjetničkog djela.

Željko Uremović član je Međunarodnog povjerenstva za kršćanske medije(ICMC) od osnutka 1991. godine u Sheffieldu u Velikoj Britaniji. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih konferencija kršćanskih umjetnika (Austrija 1993., Mađarska 1995. i Hrvatska 1999.).
Radio je i kao profesor likovnih umjetnosti na srednjoj školi a 1987. je samostalni umjetnik. Od 2014. do 2016. godine je u svom ateljeu u Trogiru održavao slikarske radionice za amatere starije dobi a 2016. organizirao je slikarsku radionicu za djecu pored crkve sv. Dominika na rivi u Trogiru.
Nekoliko godina je živio u Pragu, a od 2013. godine živi u Perninku kod Karlovy Vary. Tijekom ljeta u turističkoj sezoni u Trogiru slika i izlaže u svom otvorenom ateljeu Uremović

Nastupio Lovre Marušić

Samoborska glazbena jesen i dalje je u znaku Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić. U ponedjeljak, 2. listopada, nastupio je pijanist Lovre Marušić, prošlogodišnji dobitnik Nagrade Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora.

Lovre Marušić diplomirao je ove godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ljubomira Gašparovića . Uz nagradu na samoborskom festivalu dobitnik je i Rektorove i Dekanove nagrade Sveučilišta u Zagrebu .

Za otvaranje samoborskog koncerta Marušić je odabrao skladbu Contradanza Borisa Papandopula, inspiriranu dubrovačkim plesom. Slijedila je Kreisleriana op. 16 Roberta Schumanna, koju odlikuje fragmentarnost i unutarnja nestabilnost fakture u službi stvaranja dvaju svjetova, koju je Marušić prenio s fascinantnom ekspresijom. Drugi dio koncerta započeo je 14. Sonatom za klavir u cis-molu, op. 27, br. 2 Quasi una fantasia (Mjesečeva sonata) Ludwiga van Beethovena. Sonata fantazija op. 19 br. 2 Aleksandra Scriabina zaključila je koncert.

 

Samoborska glazbena jesen

Martina Filjak na otvorenju

Samoborske glazbene jeseni

Nastup pijanistice Martine Filjak označio je početak 42. izdanja Samoborske glazbene jeseni. Svojom izvedbom i interpretacijom djela Haydna, Bacha i Liszta ova višestruko nagrađivana umjetnica ostavila je snažan dojam koji će samoborska i televizijska publika zasigurno dugo pamtiti. Tako su početak koncerta obilježile Varijacije u f-molu, Hob XVII:6 Josepha Haydna, a slijedile su dvije skladbe Johanna Sebastiana Bacha - Toccata i fuga u d-molu, BWV 565 (obr. F. Busoni) te Preludij i fuga u a-molu, BWV 543 (obr. F. Liszt). Za drugi dio koncerta Martina Filjak odabrala je tri skladbe Franza Liszta Deux Legendes S.175, Reminiscences de Lucia di Lammermoor di Donizetti S.397 te Grande paraphrase de la Marche pour le Sultan Abdul Medjid-Khan S. 403.

Festival je 29. rujna u župnoj crkvi svete Anastazije proglasila otvorenim pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, koja je tom prigodom naglasila da Samoborska glazbena jesen nastavlja put otkrivanja kreativnog i umjetničkog potencijala hrvatske glazbene kulture u neprekinutom dijalogu između suvremenosti i prošlih epoha, između različitih naraštaja i različitih stilova interpretacija. Jesen je poznata upravo po svojoj repertoarnoj raznolikosti, pozornosti koju posvećuje partiturama suvremenih hrvatskih skladatelja i skladateljskom pismu uopće, kvaliteti glazbenika te ustrajnosti u promociji mladih umjetnika. Takva platforma osigurala je samoborskom festivalu jasnu perspektivu razvoja te visoki status na nacionalnoj i međunarodnoj sceni – istaknula je Hraste Sočo

.Umjetnički ravnatelj Samoborske glazbene jeseni Srećko Bradić na otvorenju je rekao kako se 42 godine kontinuiteta čine velika i hvalevrijedna brojka i da se festival može pohvaliti s dva natjecanja koje je iznjedrio – natjecanje mladih glazbenika Ferdo Livadić i skladateljsko natjecanje New Note, oba s međunarodnim predznakom. No, najveća vrijednost festivala je snažan poticaj mlađim ljudima da glazba postane njihov život i životno opredjeljenje – poručio je Bradić.

Uz pomoćnicu ministrice kulture, otvorenju 42. Samoborske glazbene jeseni u ime pokrovitelja nazočili su i izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Ivo Stier, zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić, zamjenica gradonačelnika Grada Samobora Sanja Horvat Iveković, kao i članovi diplomatskog zbora te drugi uzvanici.