Cankarevi dani

Cankarevi dani

Cankarevi dani počeli su u Slovenskom domu u Zagrebu koncertom šansona Črtice v štiklce ali če Cankar bi popevke zlagal. U povodu 100. obljetnice Cankareve smrti do 13. prosinca u Zagrebu održat će se razni događaji: izložbe, filmske i glazbene priredbe i literarne večeri.

Na dobro posjećenom otvorenju Cankarevih dana, ljubljanski kantautor Bor Seušek predstavio je glazbene interpretacije Cankarevih djela. Nakon glazbenog programa prikazan je igrano-dokumentarni film Cankar, u režiji Amira Muratovića, koji je stvorio priču o najznačajnijim događajima u povodu 100. obljetnice Cankareve smrti. Jedan od najvažnijih slovenskih pisaca preminuo je u Ljubljani 11. prosinca 1918. godine.

U suradnji s Modernom galerijom, u Slovenskom domu je otvorena je i izložba fotografija fotografa Stanka Vrtovca (Maribor, 1947. – Zagreb, 2017.), koje je njegov brat Saša Vrtovec darovao Modernoj galeriji. Izložene su fotografije koje su bile dio izložbe Snaga tišine, održane u ožujku ove godine u Studiju Moderne galerije „Josip Račić”.

Zahvaljujući inicijativi nekolicine Vrtovčevih prijatelja, među kojima su fotografi Ivan Posavec i Vladimir Vučinović Čarli i donaciji njegovog bratafotografije Saše Vrtovca mogu se pogledati u Slovenskom domu u Zagrebu u Masarikovoj 13 do 12. prosinca. Radno vrijeme Galerije je radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 19 sati.

Drveni reljefi Ivana Antolkovića

Drveni reljefi Ivana Antolkovića

Ivan Antolković izlaže svoje radove u galeriji Sv. Ivan Zelina, koju vode dr Vilko Žiljak i akademska slikarica Nada Žiljak. U jednom galerijskom prostoru je izložba slika Ivice Fištera a u drugom radovi Ivana Antolkovića.

"Ivan Antolković živi u Kreča Vesi, mjestašcu nedaleko Svetog Ivana Zeline.Do prije 30 godina malo tko je za njega čuo ili znao.Trud i muka na obiteljskom gospodarstvu, na oranicama, livadama,šumama i vinogradima rodnog Prigorja bili su njegova svagdašnjica. U dugim dosadnim zimskim noćima, dok su polja snivala pod snijegom, uz toplu peć, uz slabašnu svjetlost svijeće, kasnije i električne sijalice,nožićem je rezuckao komadiće drveta. Nastajale su tako male figurice, slike iz života ratara, sijača, pastira, brentara,podrumara, seoskih svadbi,proštenjaka i sveg onog što čini seosku idilu.
Prije 30 godina Ivan Antolković stidljivo je pokazao svoje uratke nekolicini namjernika u njegovu domu. Slučajno ili ne, nije bitno, među njima je bilo i onih koji su ga ohrabrili, potisnuli njegovu samozatajnosti i organizrali mu prvu izložbu. Ostalo je manje više poznato. Uslijedile su izložbe njegovih "drva i dasaka" kojima je Ivan utisnuo plemenitu dušu.
Za ovu izložbu pripremio je galeriju likova brentara, berača, kletičnih pajdaša, mužikaša i sveg onog što je vezano uz gorice i klet." piše među ostalim u katalogu za izložbu novinar Stjepan Šagovec.

"Ivan Antolković je u drvorezbarstvu i kiparenju drvom, postao odavno tumač zagorske duše, ilustrator i interpretator običnog muža poštenjaka, pjesnik seoskog života i umjetnik oblika, taktilnosti, kompozicije i motiva" piše među ostalim u katalogu za izložbu likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

Ivan Antolković imao je do sada 11 samostalnih izložbi a nastupio je i na osam skupnih izložbi u zemlji i u inozemstvu.

Izložba radova Ivana Antolkovića može pogledati u Galeriji Sv. Ivan Zelina do 15. prosinca.

„ZAŠTO BI NETKO KUPIO GLAVOPER OD GORANA TRBULJAKA?“

„ZAŠTO BI NETKO KUPIO GLAVOPER OD GORANA TRBULJAKA?“

U sklopu devetog po redu ciklusa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt ( MUO) u Zagrebu otvorena je izložba Gorana Trbuljaka, konceptualnog umjetnika, pod nazivom „Zašto bi netko kupio Glavoper od Gorana Trbuljaka?“ koja ostaje otvorena do 1. travnja 2019. godine.

Ta izložba donosi tri različita Trbuljakova motiva koji uvode u njegov pogled na problematiku umjetničkih zbirki i općenito fenomena kolekcioniranja. Primjerice, Glavoper koji uspostavlja reference na rad Marcela Duchampa Fontana iz 2017. godine dokumentira činjenicu da postoje dvojica Trbuljaka, čime se podvlači neizvjesnost Trbuljakova autorstva, njegove originalnosti i potencijalne anonimnosti. Predstavljamo i seriju od 20 radova Bez naslova na kojoj je autor radio od 1971. do 1982. za ovu priliku posuđenu iz bečke zbirke Kontakt, umjetničke zbirke Erste Group i ERSTE Foundation. te izbor iz privatne Zbirke anonimnog umjetnika.

U igri razotkrivanja izravnih i skrivenih motiva kojima se pojedinci i institucije vode u kreiranju umjetničkih zbirki, valorizaciji i procjeni umjetničkih radova Trbuljak postavlja dilemu o podijeljenom autorstvu kroz kockanje s načelima i sudbinskim koincidencijama. Iza naslova izložbe skriva se činjenica da je umjetnik Goran Trbuljak spletom okolnosti u nešto uvučen, a izložbom predstavlja dokaze o okolnostima te uvučenosti.

Izložba Zašto bi netko kupio Glavoper od Gorana Trbuljaka? kao i izloženi radovi povezani su u ideji predstavljanja manifestacije problema društvenog konteksta umjetničke aktivnosti, u kojoj umjetnik svojom intervencijom iskazuje karakterističan autorski pogled na problematiku identiteta umjetnika i ideje autentičnosti umjetničkog rada kroz provociranje brojnih pitanja o njegovoj tržišnoj i institucionalnoj valorizaciji.

Kustosica izložbe je Jasmina Fučkan, voditeljica Zbirke skulpture i Zbirke bjelokosti MUO, a inicijator projekta Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović. Projekt ima za cilj ostvarenje dijaloga između aktualnog Stalnog postava muzeja i suvremenog umjetničkog izričaja, a u njemu su do sada izlagali brojni suvremeni umjetnici: Dalibor Martinis, Dubravka Rakoci, Slaven Tolj, Nika Radić, Ida Blažičko, Božica Dea Matasić, Akiko Sato i sada Goran Trbuljak.

700. OBLJETNICA SAMOSTANA BENEDIKTINKI SV. MARGARITE

700. OBLJETNICA SAMOSTANA BENEDIKTINKI SV. MARGARITE

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu predstavljen je program obilježavanja 700. obljetnice samostana benediktinki Sv.Margarite u Pagu i otvaranja Stalne izložbe crkvene umjetnosti.

Stalna izložba crkvene umjetnosti stanovnicima, posjetiteljima grada i otoka Paga, otvorit će širom „prozor“ za materijalno i nematerijalno kulturno blago koje je tijekom proteklih sedamsto godina prikupljano i na ovoj Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti bit će prezentirano. Sva ta stoljeća čuvano u riznicama, obogaćivano novim vrijednim donacijama i duboko utkano u sve pore samostanskog života, novim Stalnim postavom započinje novi život na zadovoljstvo i radost sestara benediktinki Samostana Sv. Margarite i Pažana. Ujedno, ta Stalna izložba bit će prinos razvoju kulturnog turizma .

Novi projekt Stalnog postava, kao prve faze budućeg muzeja po izvedbenom projektu arhitekta Željka Kovačića potvrdit će sastavni dio životnog gesla paških redovnica "ora et labora" i jedinstvenog oblika i način zivota i molitvi za samoodrživost zajednice, koja ove 2018. godine obilježava sedamsto godina opstojnosti na ovom prostoru.

Izložba crkvene umjetnosti obuhvaća relikvijare, slike, kipove, sakralne utensilije , paramenete i drugo.

Ovaj projekt mogao bi snažno utjecati na daljnju revitalizaciju i značajnije unaprjeđenje malih obrta koji su sačuvani u tradiciji samostana Sv. Margarite, kao izvorno umijeće paških benediktinki kao što su proizvodnja baškotina , više od 300 godina tradicije – prepečenog slatkastog kruha, paške štrike (slastica s orasima), proizvodnja likera, ručni rad, paška čipka i brojni drugi „proizvodi“, koji su postali prepoznatljivost reda i samog otoka Paga. U projektu predviđen je prostor za prodaju tih proizvoda.

Stalna izložba crkvene umjetnostikoja otvorit će se 13.studenoga u 13.00 sati u Pagu.

Mijene

Mijene

u Galeriji Specijalne policije na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu do 12. 06. 2018. može se razgledati izložba slika "Mijene", Ji Suk Baek koja je rođena 1966. godine u Južnoj Koreji. Likovnu akademiju u Seulu upisala je 1985. a diplomirala 1989. godine. Iste godine sudjelovala je na izložbi “Najtalentiraniji mladi umjetnici”. Godine 2014. magistrirala je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, pod mentorstvom prof. Zlatka Kauzlarića Atača. Prvu samostalnu izložbu s trideset portreta djece izbjeglica iz Vukovara imala je u izbjegličkom kampu na Črnomercu. Autorica projekta Int ACC17(International Art Camp in Croatia 2017) i članica Hrvatskoga društva likovnih umjetnika

( HDLU). Samostalne izložbe imala je u Španjolskoj, Njemačkoj u Hrvatskoj i u Južnoj Koreji.

T. Radić

na snimci: Likovna kritičarka Iva Koerbler, voditeljica Galerije Nada Far, umjetnica Ji Suk Baek i njegova ekselencija veleposlanik Južne Koreje u Hrvatskoj Park Won-sup

PREDSTAVLJEN RAD ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKIH JEDINICA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI IZ SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

PREDSTAVLJEN RAD ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKIH JEDINICA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI IZ SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 5. travnja održano je predstavljanje rada znanstvenoistraživačkih jedinica HAZU iz sjeverozapadne Hrvatske, sa sjedištima u Varaždinu, Bjelovaru i Križevcima. Kako je podsjetio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, Akademija ima ukupno 26 znanstvenoistraživačkih jedinica u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske, od Cavtata do Vukovara, koji predstavljaju skriveni dio tihog rada Akademije koji je nedovoljno poznat u općoj percepciji. Akademik Kusić je istaknuo potrebu boljeg povezivanja zavoda HAZU radi što uspješnije aplikacije na fondove Europske unije. Predsjednik Odbora za koordinaciju rada znanstvenoistraživačkih i umjetničko-galerijskih jedinica HAZU akademik Vlatko Silobrčić izrazio je zadovoljstvo radom Akademijinih zavoda čija misija je, po njegovim riječima, ispunila očekivanja.

Rad Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu predstavili su voditelj akademik Stjepan Damjanović i upravitelj dr. sc. Vladimir Huzjan, o radu Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru govorili su voditelj prof. dr. sc. Slobodan Kaštela i upravitelj prof. dr. sc. Vladimir Strugar, a o Zavodu za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Koprivničko-križevačkoj županiji Križevci voditelj akademik Franjo Tomić i upravitelj dr. sc. Ivan Peklić.

Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu osnovan je 1983. Zavod obavlja znanstvena istraživanja i organizira znanstvene skupove, savjetovanja i nakladnički rad. Prvi voditelj Zavoda bio je akademik Andre Mohorovičić, od 2003. akademik Miroslav Šicel, a od 2012. akademik Stjepan Damjanović. U svojem radu Zavod je uspostavio suradnju sa svim znanstvenim, kulturnim, obrazovnim, stručnim i drugim ustanovama na svom području. Časopis Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu jedini je časopis za humanističke znanosti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zavod je tiskao više od 40 knjiga prvenstveno o Varaždinu, njegovoj povijesti, gospodarstvu, kulturi i obrazovanju, ali i o širem području sjeverozapadne Hrvatske. Za svoj 25-godišnji rad Zavod je 2008. nagrađen Plaketom Grada Varaždina.

Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru osnovan je 2005. Od početka rada osobitu pozornost je poklanjao pripremi znanstvenih i stručnih skupova. Tako je u proteklih desetak godina postigao izvanredne rezultate organizirajući 13 znanstvenih odnosno stručnih skupova. Na tim su skupovima obrađene povijesne teme (kao što su povijest Bjelovara, povijest Bjelovarsko-bilogorske županije, Garić-grada i okolica: od srednjovjekovlja do suvremenosti te Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija u Domovinskom ratu), ali podjednako i aktualne teme važne za razvoj šireg bjelovarskog područja (npr. razvoj temeljen na znanju, zatim mjere za unapređivanja zdravlja, obrazovanja, znanosti i znanstvenih istraživanja te razvoj gospodarstva s posebnim osvrtom na poljoprivredu i šumarstvo, turizam, promet i zaštitu okoliša). Podjednaka pozornost poklonjena je i nakladničkoj djelatnosti: u razdoblju od 2007. do 2016. objavljeno je deset brojeva znanstvenog časopisa Radovi sa 168 znanstvenih i stručnih radova koje je napisalo 190 autora na 2900 stranica. Osim toga u ediciji Posebna izdanja objavljeno je sedam knjiga s ukupno 1750 stranica.

Zavod je organizirao devet izložbi koje su bile posvećene povijesti Hrvatske akademije te njenom utemeljitelju Josipu Jurju Strossmayeru, pojedinim Akademijinim jedinicama te znanstvenim povijesnim ličnostima s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije. Zavod je organizirao i 10 predavanja s namjerom upoznavanja javnosti s aktualnim temama posebno sagledavanja hrvatske stvarnosti u kontekstu ulaska u punopravno članstvo Europske unije. Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Koprivničko-križevačkoj županiji Križevci utemeljen je 2013. ugovorom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s Koprivničko-križevačkom županijom i Gradom Križevci. Temeljne djelatnosti Zavoda su: Razvoj znanstvenog i umjetničkog rada; njegovanje povijesnih, kulturnih i umjetničkih vrijednosti, pomaganje razvoju gospodarstva i pomaganje čuvanju prirodnih vrijednosti na području Koprivničko-križevačke županije pa i šire. Zavod je u proteklih pet godina organizirao ukupno 53 događanja: 12 znanstvenih skupova (tri međunarodna), osam okruglih stolova, 15 predavanja, 10 promocija monografija i knjiga, tri izložbe, tri kazališne predstave i dva koncerta. Zavod je izdao 13 publikacija.

Na predstavljanju su bili i zamjenici župana Varaždinske županije Tomislav Paljak, Bjelovarsko-bilogorske županije Bojana Hribljan i Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić koji su u pozdravnim govorima istaknuli važnost djelovanja Akademijinih zavoda u svojim sredinama i izrazili zadovoljstvo suradnjom koja doprinosi unapređenju znanstvene aktivnosti u tim županijama.

U atriju palače HAZU bila je priređena prigodna izložba izdanja ovih zavoda.

Susret generacija

Susret generacija: Antonija Cesarec i Krešimir Radas u Europskom domu Zagreb

U Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1 /1, Zagreb) do 23. veljače 2018. može se pogledati izložba slika Antonije Cesarec i Krešimira Radasa, pod nazivom ''Susret generacija: Antonija Cesarec i Krešimir Radas'', u organizaciji HDLU Zagreb i Europskog doma Zagreb.

„Antonija Cesarec slikarica je, koja je izgradila svoj slikarski izraz na ekspresivno – lirskim zapisima svakodnevice, njezinih unutarnjih promišljanja i istraživanja, ali i maštovitih putovanja kroz vrijeme i različite prostore.

Likovni zapisi Krešimira Radasa vezani su uz njegov dalmatinski zavičaj, naslijeđe predaka utkano u kamen, izbrazdan teškim radom ljudi koji su gradili suhozide – kamene ograde, građene tehnikom ''u suho'', a koji na njegovim slikama postaju strukture nepravilnih linija, plavetno – sivkaste površine kamena ispranog od kiša, išibanog vjetrovima, dočaravajući nam zidove sa zabačenih oranica i hladnu svježinu malih bunara.“ -piše među ostalim mr. art Krešimira Gojanović

Antonija Cesarec je likovno obrazovanje stekla je u autorskoj školi ''AGORA'', gdje polaže “Majstoricu” u klasi prof. Ksenije Turčić. Pohađala je privatne ateliere ak. slikara i grafičara, prof. Josipa Martinka i ak. slikara, prof. E. R. Tanaya, gdje se uvodi u likovni jezik i sve tehnike likovnog izražavanja. Izlagala je na dvanaest samostalnih izložbi i na mnogo skupnih izložbama u zemlji i inozemstvu.

Krešimir Radas koristi najviše tehnikom ulja i akrila na platnu. Svoje slikarske vještine usavršavao je kod više akademskih slikara. Sudjelovao je na više od trideset skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Ovo je njegova treća samostalna izložba. Član je HDLU Zagreb.

Odiseja Brač

Odiseja Brač

U Galeriji foto kluba Zagreb do 16. veljače 2018. može se pogledati izložba fotografija Božana Štambuka Autor o svojim fotografijama kaže: "Eksperimentiranje s dugom ekspozicijom dovelo me do pejzažne astrofotografije. Tražeći prikladni motiv, iscrpno sam proučio literaturu o mom rodnom otoku Braču. Iznenadilo me koliko malo poznajem kulturno bogatstvo i prirodne ljepote u mojoj blizini. U želji da izbjegnem uobičajene tehnike odlučio sam ih fotografirati isključivo po noći, naglašavajući mističnost motiva.

Nakon dugotrajnog odabiranja motiva uslijedilo je višemjesečno proučavanje kretanja zvijezda, mjesečevih mijena i kiša meteora te konstantno praćenje svjetlosnog zagađenja i vremenskih uvjeta putem satelita. Mliječna staza najbolje vidljiva u kasnim noćnim satima zadnjih tjedana svibnja, lipnja i srpnja. Imao sam samo otprilike stotinjak sati da realiziram ovaj projekt, pod uvjetom da je vedra noć."

Božan Štambuk rođen je 1990. u Supetru na otoku Braču. Fotografiju upoznaje 2010. godine kada u fotoklubu Split uspješno završava školu opće i specijalne fotografije pod vodstvom dr. Darka Alfirevića, te iste godine sudjeluje na klupskoj izložbi. Nakon duže pauze fotografijom se ponovo intenzivno bavi od 2016. godine kada počinje volontirati kao fotograf na portalu Klub Zona. 31.8.2017. Svoj prvi samostalni projekt „2017: Odiseja Brač“ realizira 31.8.2017. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Splitu a uz fotografiju se bavi videom, glazbom, grafičkim i web dizajnom.

Radno vrijeme kluba i Galerije fotokluba Zagreb u Ilici 29 na trčem katu je ponedjeljak, srijeda i petak od 10 do 15 sati i utorak od 18,30 do 21 sat.

Dijalozi Stipe Renića

DIJALOZI STIPE RENIĆA

U Galeriji Specijalne policije na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu do 12. veljače može se pogledati izložba fotografija Stipe Renića. Renić je ponajprije poznat kao antikvar i ljubitelj likovne umjetnosti i jedan od osnivača Sajma antikviteta na Britanskom trgu u Zagrebu.

Ratni vihor devedesetih odnio ga je u 1. Gardijsku brigadu „Tigrove“. Nakon povratka s ratišta posvećuje se uz pomoć prijatelja organiziranju brojnih humanitarnih akcija.

Organizira brojne humanitarne likovnih kolonija po Hrvatskoj i Bosni i Hercegoivini s mnogim hrvatskim i bosansko-hercegvačkim likovnim umjetnicima i fotografima.

Upravo taj rad ga je i uveo u fotorafske vode uz pomoć i učenje posebice od doajena hrvatske fotografije Marka Čolića.

Danas Renića s njegovim fotografijama možemo nazvati slobodnim kroničarom društvenog života Grada Zagreba pa i cijele Hrvatske.

Na izložbi je po izboru Antuna Krešića, akademskog slikara postavljeno trideset pet fotografija pod nazivom „Dijalozi“. Naime Renić je fotoaparatom bilježio sva otvorenja pedesetak održanih izložbi u Galeriji specijalne policije.

Dakle izložba predstavlja fotografijom zaustavljene dijaloge upravo u galeriji u kojoj su i nastali.

Akiko Sato u MUO

AKIKO Sato u Muo

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u sklopu projekta Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO koji osmišljavaju nove radove inspirirane muzejskim zbirkama, do 16. siječnja, radi i stvara Akiko Sato, japanska umjetnica s dugogodišnjim boravkom u Hrvatskoj. Akiko Sato u svom privremenom radnom studiju, u dvorani Sakralne umjetnosti, osmišljava nove radove na osnovi detalja muzejskih predmeta. Njeni radovi su crteži koji ovješeni usred izložbenih dvorana stvaraju prostorne kompozicije u kojima dolaze do izražaja novi odnosi među muzejskim predmetima.

Izložba radova Akiko Sato otvorit će se 16. siječnja i moći će se razglrdati do kraja ožujka.

Modni dizajn Igora Galaša

Modni dizajn Igora Galaša

Izložba unikatnih pletenih radova međunarodno nagrađivanog modnog dizajnera ručnog pletiva, Igora Galaša, pod nazivom Na iglama- modni dizajn Igora Galaša može se pogledati u Muzeju za umjetnost i obrt i predstavlja njegov dugogodišnji opus unikatnih kreacija u pletivu. Osamdeset radova , odjeće i nacrta iz nagrađivanih kolekcija nastajalih od 2006. do 2012. godine predstavljeno je na izložbi.

Igor Galaš u svojim radovima koristi tradicionalne tehnike pletenja kako bi stvorio skulpturalne modne konstrukcije, artwear– nosivu umjetnost. Igor Galaš dobitnik je nagrada na modnim natjecanjima u Italiji, Poljskoj i u Sloveniji. Na svjetskom natjecanju Hempel Award u Pekingu u dva navrata, 2009. i 2011. godine, uspio ući u finale i oba puta bio nagrađen brončanom statuom za najbolju kolekciju svijeta.

Izložbu je pripremila Andrea Klobučar, viša kustosica u Muzeju za umjetnost i obrt, voditeljica Zbirke tekstila i modnog pribora u suradnji s autorom te restauratoricama savjetnicama u MUO, Antoininom Sršom i Ivom Čukman.

Izložba se može pogledati do 28. ovog mjeseca.