srijeda, 21. studenoga 2018.

Drveni reljefi Ivana Antolkovića


Drveni reljefi Ivana Antolkovića

Ivan Antolković izlaže svoje radove u galeriji Sv. Ivan Zelina, koju vode dr Vilko Žiljak i akademska slikarica Nada Žiljak. U jednom galerijskom prostoru je izložba slika Ivice Fištera a u drugom radovi Ivana Antolkovića.
"Ivan Antolković živi u Kreča Vesi, mjestašcu nedaleko Svetog Ivana Zeline.Do prije 30 godina malo tko je za njega čuo ili znao.Trud i muka na obiteljskom gospodarstvu, na oranicama, livadama,šumama i vinogradima rodnog Prigorja bili su njegova svagdašnjica. U dugim dosadnim zimskim noćima, dok su polja snivala pod snijegom, uz toplu peć, uz slabašnu svjetlost svijeće, kasnije i električne sijalice,nožićem je rezuckao komadiće drveta. Nastajale su tako male figurice, slike iz života ratara, sijača, pastira, brentara,podrumara, seoskih svadbi,proštenjaka i sveg onog što čini seosku idilu.
Prije 30 godina Ivan Antolković stidljivo je pokazao svoje uratke nekolicini namjernika u njegovu domu. Slučajno ili ne, nije bitno, među njima je bilo i onih koji su ga ohrabrili, potisnuli njegovu samozatajnosti i organizrali mu prvu izložbu. Ostalo je manje više poznato. Uslijedile su izložbe njegovih "drva i dasaka" kojima je Ivan utisnuo plemenitu dušu.
Za ovu izložbu pripremio je galeriju likova brentara, berača, kletičnih pajdaša, mužikaša i sveg onog što je vezano uz gorice i klet." piše među ostalim u katalogu za izložbu novinar Stjepan Šagovec.
"Ivan Antolković je u drvorezbarstvu i kiparenju drvom, postao odavno tumač zagorske duše, ilustrator i interpretator običnog muža poštenjaka, pjesnik seoskog života i umjetnik oblika, taktilnosti, kompozicije i motiva" piše među ostalim u katalogu za izložbu likovna kritičarka Branka Hlevnjak.
Ivan Antolković imao je do sada 11 samostalnih izložbi a nastupio je i na osam skupnih izložbi u zemlji i u inozemstvu.
Izložba radova Ivana Antolkovića može pogledati u Galeriji Sv. Ivan Zelina do 15. prosinca.


„ZAŠTO BI NETKO KUPIO GLAVOPER OD GORANA TRBULJAKA?“


ZAŠTO BI NETKO KUPIO GLAVOPER OD GORANA TRBULJAKA?“

U sklopu devetog po redu ciklusa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt ( MUO) u Zagrebu otvorena je izložba Gorana Trbuljaka, konceptualnog umjetnika, pod nazivom „Zašto bi netko kupio Glavoper od Gorana Trbuljaka?“ koja ostaje otvorena do 1. travnja 2019. godine.

Ta izložba donosi tri različita Trbuljakova motiva koji uvode u njegov pogled na problematiku umjetničkih zbirki i općenito fenomena kolekcioniranja. Primjerice, Glavoper koji uspostavlja reference na rad Marcela Duchampa Fontana iz 2017. godine dokumentira činjenicu da postoje dvojica Trbuljaka, čime se podvlači neizvjesnost Trbuljakova autorstva, njegove originalnosti i potencijalne anonimnosti. Predstavljamo i seriju od 20 radova Bez naslova na kojoj je autor radio od 1971. do 1982. za ovu priliku posuđenu iz bečke zbirke Kontakt, umjetničke zbirke Erste Group i ERSTE Foundation. te izbor iz privatne Zbirke anonimnog umjetnika.

U igri razotkrivanja izravnih i skrivenih motiva kojima se pojedinci i institucije vode u kreiranju umjetničkih zbirki, valorizaciji i procjeni umjetničkih radova Trbuljak postavlja dilemu o podijeljenom autorstvu kroz kockanje s načelima i sudbinskim koincidencijama. Iza naslova izložbe skriva se činjenica da je umjetnik Goran Trbuljak spletom okolnosti u nešto uvučen, a izložbom predstavlja dokaze o okolnostima te uvučenosti.

Izložba Zašto bi netko kupio Glavoper od Gorana Trbuljaka? kao i izloženi radovi povezani su u ideji predstavljanja manifestacije problema društvenog konteksta umjetničke aktivnosti, u kojoj umjetnik svojom intervencijom iskazuje karakterističan autorski pogled na problematiku identiteta umjetnika i ideje autentičnosti umjetničkog rada kroz provociranje brojnih pitanja o njegovoj tržišnoj i institucionalnoj valorizaciji.

Kustosica izložbe je Jasmina Fučkan, voditeljica Zbirke skulpture i Zbirke bjelokosti MUO, a inicijator projekta Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović. Projekt ima za cilj ostvarenje dijaloga između aktualnog Stalnog postava muzeja i suvremenog umjetničkog izričaja, a u njemu su do sada izlagali brojni suvremeni umjetnici: Dalibor Martinis, Dubravka Rakoci, Slaven Tolj, Nika Radić, Ida Blažičko, Božica Dea Matasić, Akiko Sato i sada Goran Trbuljak.



ponedjeljak, 5. studenoga 2018.

700. OBLJETNICA SAMOSTANA BENEDIKTINKI SV. MARGARITE


700. OBLJETNICA SAMOSTANA BENEDIKTINKI SV. MARGARITE


U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu predstavljen je program obilježavanja 700. obljetnice samostana benediktinki Sv.Margarite u Pagu i otvaranja Stalne izložbe crkvene umjetnosti.
Stalna izložba crkvene umjetnosti stanovnicima, posjetiteljima grada i otoka Paga, otvorit će širom „prozor“ za materijalno i nematerijalno kulturno blago koje je tijekom proteklih sedamsto godina prikupljano i na ovoj Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti bit će prezentirano. Sva ta stoljeća čuvano u riznicama, obogaćivano novim vrijednim donacijama i duboko utkano u sve pore samostanskog života, novim Stalnim postavom započinje novi život na zadovoljstvo i radost sestara benediktinki Samostana Sv. Margarite i Pažana. Ujedno, ta Stalna izložba bit će prinos razvoju kulturnog turizma .
Novi projekt Stalnog postava, kao prve faze budućeg muzeja po izvedbenom projektu arhitekta Željka Kovačića potvrdit će sastavni dio životnog gesla paških redovnica "ora et labora" i jedinstvenog oblika i način zivota i molitvi za samoodrživost zajednice, koja ove 2018. godine obilježava sedamsto godina opstojnosti na ovom prostoru.
Izložba crkvene umjetnosti obuhvaća relikvijare, slike, kipove, sakralne utensilije , paramenete i drugo.
Ovaj projekt mogao bi snažno utjecati na daljnju revitalizaciju i značajnije unaprjeđenje malih obrta koji su sačuvani u tradiciji samostana Sv. Margarite, kao izvorno umijeće paških benediktinki kao što su proizvodnja baškotina , više od 300 godina tradicije – prepečenog slatkastog kruha, paške štrike (slastica s orasima), proizvodnja likera, ručni rad, paška čipka i brojni drugi „proizvodi“, koji su postali prepoznatljivost reda i samog otoka Paga. U projektu predviđen je prostor za prodaju tih proizvoda.
Stalna izložba crkvene umjetnostikoja otvorit će se 13.studenoga u 13.00 sati u Pagu.