Čular u Galeriji Specijalne policije

Čular u Galeriji Specijalne policije

Zlatko Čular je izložio svoje slike u Galeriji Specijalne policije u Zagrebu. Rođen je 1935. godine u Dubrovniku. Nakon završene škole za primijenjenu umjetnost u Splitu, završio je 1957. godine Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, kiparski odsjek. Iste godine nastavlja dvogodišnji specijalistički studij u klasi profesora Antuna Augustinčića. Od 1959. do 1963. godine suradnik je Majstorske radionice Antuna Augustinčića. Izlaže od 1960. godine.

Sudjelovao je na šezdesetak likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu. Priredio je više od četrdeset samostalnih izložbi u Opatiji, Splitu, Nürtingenu, Zagrebu, Karlovcu, Beogradu, Velikoj Gorici, Parizu, Monheimu, Rijeci, Lovranu, Dugom Selu, Golubovcu, Krapini i Osijeku. Dobitnik je odličja „Reda Danice Hrvatske“ 1998. godine, te odličja „Medalja Mare Nostrum Croaticum“ 2004. godine. Izradio je više spomen-bista u raznim gradovima i parkovima.

Autor je spomeničkih rješenja :Spomenik starom ribaru, Njivice, otok Krk, 1989. godine, Spomenik banu Josipu Jelačiću, Glina, 1997.godine, Fontana u Novskoj (Novljanski ogrc.), Spomenik Domovinskom ratu, Stara Gradiška, 1999. godine, Spomenik hrvatskim ratnicima, Kiseljak – BiH, 2000. godine, Papin kip od 3 metra za Mariju Bistricu – 2003. godine, Spomenik Sv. Ante, Zagreb, pred crkvom u Sesvetskom Selu, 2003 godine i Spomenik Novljanka, Novalja, otok Pag, 2006. godine.

Izložba slika Zlatka Čulara u Galeriji Specijalne policije na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu može se pogledati do 15. siječnja 2020.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Stipe Renić, Marko Čolić

„Nemoj mi to govoriti"

Nemoj mi to govoriti"

„

Najnovija, šesta zbirka pjesama Božice Brkan „Nemoj mi to govoriti“ predstavljena je na Tribini Društva hrvatskih književnika (DKH).

Knjiga je pisana hrvatskim standardom i zavičajnim idiomom kajkavskoga, kekavicom. Posvećena je pjesnikinjinoj majci i jeziku, rekao je predsjednik DHK Đuro Vidmarović, naglasivši vrijednost tekstova Brkanove, koji pridonose oživljavanju kajkavskoga moslavačkog idioma nasuprot jezičnoj globalističkoj unifikaciji („kajkavski osebušek za EU“) i koji su verifikacijia ženskoga književnog rukopisa, kojem je vrhunac u autoričinu romanu „Ledina“, u kojem je jedna od heroina majka koja je sa „Nemoj mi to govoriti“ dobila "svoju knjigu".

Recenzentica Željka Lovrenčić odredila je autorski prostor pjesnikinje postmodernističkim, „između tradicionalnosti i modernosti“.

Voditeljica Tribine Lada Žigo Španić ukazala je na pjesnikinjino nastojanje da bude razumljiva, na pjesme-dosjetke, nalazeći to u korijenima i njezina novinarstva. Pjesme je interpretirala dramska umjetnica Biserka Ipša.

Božica Brkan je rekla da je knjiga svojevrsna je intimna „uputa“ u stihovima za preispitivanjem same sebe, za suočavanje te da unatoč naslovu „Nemoj mi to govoriti“, ona govori, govori, govori i piše za sebe i za one koji, i kad nije ugodno, bilo da se radi o rastajanju s mladošću ili s bitnim osobama.

Prigodna poštanska marka „350 godina Sveučilišta u Zagrebu“ Hrvatska pošta pustila je u optjecaj prigodnu poštansku marku povodom 350 godina Sveučilišta u Zagrebu. Naklada izdanja je 100 tisuća primjeraka, a autorica prigodne marke je Jana Žiljak Gršić, dizajnerica iz Zagreba. Marka je izdana u arku od 16 maraka. Zagrebačko sveučilište najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnome kraljevskome gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova. Još su dvije godine bile posebno važne u povijesti Sveučilišta u Zagrebu: 1776. – kada carica i kraljica Marija Terezija osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia Scientiarum Academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim, i 1874. – kada je Sveučilište, zaslugom bana Ivana Mažuranića, dobilo sankciju cara Franje Josipa i formirano kao moderno sveučilište pod nazivom Sveučilište Franje Josipa I. U više od tri prethodna stoljeća Sveučilište je s tri fakulteta i 200 upisanih studenata naraslo na današnje 34 sastavnice i više od 70 000 studenata. Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi.

Prigodna poštanska marka „350 godina Sveučilišta u Zagrebu“

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj prigodnu poštansku marku povodom 350 godina Sveučilišta u Zagrebu. Naklada izdanja je 100 tisuća primjeraka, a autorica prigodne marke je Jana Žiljak Gršić, dizajnerica iz Zagreba. Marka je izdana u arku od 16 maraka.

Zagrebačko sveučilište najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnome kraljevskome gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta.

Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova. Još su dvije godine bile posebno važne u povijesti Sveučilišta u Zagrebu: 1776. – kada carica i kraljica Marija Terezija osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia Scientiarum Academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim, i 1874. – kada je Sveučilište, zaslugom bana Ivana Mažuranića, dobilo sankciju cara Franje Josipa i formirano kao moderno sveučilište pod nazivom Sveučilište Franje Josipa I.

U više od tri prethodna stoljeća Sveučilište je s tri fakulteta i 200 upisanih studenata naraslo na današnje 34 sastavnice i više od 70 000 studenata. Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi.

Maske i Groteske

Maske i Groteske

Izložbe slika Nade Žiljak "Maske, InfraRedArt" i Marije Delić- Suzak "Groteske" otvorene su u Galeriji Sveti Ivan Zelina i mogu se pogledati do 10. studenog 2019.

Nada Žiljak završila je likovnu akademiju u Zagrebu 1967. godine.

Njeni radovi u slikarskim tehnikama: ulje na platnu i papiru, akrilik, crteži, akvareli, pasteli, grafika; suha igla, bakropis i linorez nalaze se u svjetskim muzejima i privatnim zbirkama. Izlagala je na osamdesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i u svijetu.

Nada Žiljak je u slikarstvo uvela dualno stanje likovnog djela pod nazivom InfraredART.

Jedna slika se može vidjeti s infracrvenom kamerom i nezavisna je od slike koja se vidi prostim okom.

"Potreba za maskiranjem sugerira uplitanje u igru malih demona, zaziva tajnovita izobličenja i izopačenja, koja često za cilj imaju izazivanje erotskih fantazmi.

Maske Nade Žiljak govore upravo o tome. Zgodno je kako u svojim neobičnim obličjima i veličinama naviru iz svih kutova slike. Nema tu nekog reda i simetrije – iskaču u svojoj grotesknosti poput onih malih papirnatih čudovišta iz kutije.

Grotesknost ističu njihova tamno obojena 'lica', no efekt što ga te iscerene maske ostavljaju na gledatelja, cereći mu se direktno u lice, nije odbojnost. Naprotiv, maske Nade Žiljak su zavodljive, privlače nas, odvlače nas na kraju u zavodljivi svijet u kojem nismo sputani realnošću i okovima logičnog. Takav svijet biva, makar i na tren, beskrajno neodoljiv.

Ta neodoljivost svjedoči o tome da je Nada Žiljak duboko intuitivno shvatila istinsko značenje maski i magijsku narav maskiranja. A 'govoreći' o maskama i o magijskoj naravi maskiranja, ta intuicija zapravo neizravno otkriva čovjekovu narav.- piše među ostalim u katalogu za izložbu Dora Kinert Bučan.

Marija Delić-Suzak radila je kao nastavnik likovne kulture u Zagrebu, studirala je povijest umjetnosti i diplomirala pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u klasi profesora Mladena Veže. Od 1985. sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Zagrebu i inozemstvu.

Groteske Marije Delić Suzak se oslanjaju na starogrčke mitove i srednjevjekovne fantastične iluminacije i ilustracije. Marija Delić Suzak od svojih je slikarskih početaka prepustila ruku podsvijesti i mašti ogrnuvši slikane groteske velom erotike. Ne određujući početnom motivu pravilo kompozicije, već naprotiv, prepuštajući bojama da vode i stvaraju ritam, na slikama Marije Delić Suzak događaju se fine modelacije ženske puti, raštrkani dijelovi tijela, metamorfoze u kojima surle i zmije proviruju kao ekscentrični pomaci u neprirodnost, istodobno kao duhovit izazov erotskim aluzijama.- piše među ostalim u katalogu za izložbu Branka Hlevnjak.

"Prispodobe"

Predstavljanje nove knjige "Prispodobe" Antuna Paveškovića bit će 22. listopada u 18 sati u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu. "Autor je osebujna pojava na našoj književnoj sceni, jer nekom vrstom fantastičnog realizma ulazi pod kožu uobičajene i prihvatljive realnosti (posebno se to odnosi na priče Staričica koja je živjela da hrani mačke i Čudovište). Suptilno korištenje mitskih slika i njihova reaktualizacija upravo u našem vremenu daje ovoj knjizi posebnu patinu. Istovremeno, ove priče su znalački napisane i dobro ispričane, što upućuje da se radi o stvaralaštvu koje je oplođeno vlastitim životnim iskustvom, spoznajama iz prve ruke. Priče su upućene svim zainteresiranim čitateljima za koje nije nužno da posjeduju nekakvo predznanje, a da pritom autor u estetskom i sadržajnom smislu nikome ne podilazi, što je svakako odlika izvrsne proze. Priče su jako dobro činjenično kontekstualizirane, ali uvijek na granici između onog realnog i onog nadrealnog."- piše u predgovoru knjige Petar Bujas.

Antun Pavešković (1957., Dubrovnik) je znanstveni djelatnik u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU te docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Od 2003. do 2012. bio je urednik u književnom časopisu Republika. Od 2012. urednik je u Maloj knjižnici Društva hrvatskih književnika. Premda je njegov znanstveni i nastavni rad poznat znanstvenoj i kulturnoj javnosti, njegove aspiracije protežu se i više, što je i pokazao nizom objavljenih priča u raznim časopisima. Dosada je objavio dvije knjige proze: Oproštaj i Suvišna roba.

KATICA GAJSKI - KOLAŽI

KATICA GAJSKI - KOLAŽI

Izložba kolaža Katice Gajski otvorena je u Muzeju Mimara u Zagrebu. Umjetnica je završila Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, odjel plošnog oblikovanja – odsjek slikarskih tehnika u klasi prof. Antuna Kirinčića.

Bavila se primijenjenom grafikom i grafičkim dizajnom, te je radila kao aranžer. Slikala je i figuraciju koristeći se najčešće tehnikama pastela, laviranog tuša i kolaža. Samostalno je izlagala u Zagrebu i Oroslavju.

Radovi na izložbi su apstraktne kompozicije u tehnici akrila, a nastali su tijekom 2015. i 2016. godine.

Izložba se može pogledati do 31. listopada 2019.

snimo: Marko Čolić

Novi Veleposlanik kravate akademik Igor Rudan

Novi Veleposlanik kravate akademik Igor Rudan

Academia Cravatica u partnerstvu s Klubom za javnu diplomaciju Hrvatskog društva za Ujedinjene narode i Hrvatskim diplomatskim klubom u na svečanoj ceremoniji u Muzeju Mimara inaugurirala je novog Veleposlanika kravate. Nakon Mire Gavrana koji je ujedno bio i prvi Veleposlanik kravate, novi Veleposlanik kravate postao je hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa i akademik Igor Rudan, koji će kravatu, kao hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu promovirati u godini kada Hrvatska započinje svoje šestomjesečno predsjedavanje Vijećem Europske Unije.

Svečanost inauguracije Veleposlanika na kojoj su bili brojni uzvanici, visoki državni dužnosnici i članovi diplomatskog kora održana je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH, predsjednika Hrvatskoga sabora i Ministarstva vanjskih i europskih poslova. U činu inauguracije, sudjelovali su i Miro Gavran, kao i novoproglašeni Veleposlanik Igor Rudan.

U sklopu svečanog programa, održana je i jedinstvena smotra kravata zemalja predsjedateljica Europske unije, prigodan program uz nastup Lidije Bajuk, etnologinje, hrvatske pjesnikinje i kantautorice, a program svečanosti uveličala je i Počasna satnija Kravat pukovnije, vojno-povijesne postrojbe koja oživljava povijesno junaštvo hrvatske lake konjice iz 17. stoljeća i svojim programom Smjene straže promovira Zagreb kao Prijestolnicu kravate i Hrvatsku kao domovinu kravate.

Academia Cravatica koja se već više od 20 godina bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao kulturne baštine, svečanom inauguracijom Veleposlanika kravate započinje svoje ovogodišnje aktivnosti ususret jedinstvenom europskom festivalu „Dani kravate“, koji se već tradicionalno održava tijekom listopada. Festivalske aktivnosti kulminirat će proslavom Svjetskog dana kravate 18. listopada, uz brojne edukativne i kulturne događaje u Hrvatskoj i svijetu kojima će se toga dana Hrvatsku proslavljati kao domovinu kravate.

Pod kapom lude

Pod kapom lude

Izložba slika "Pod kapom lude" Nade Zec Ivanović otvorena je u Muzeju Mimara u Zagrebu."Već smo i u ranijim slikarskim ciklusima Nade Zec Ivanović mogli iščitavati elemente grotesknog te napose i one izrazito ludičke koji su učestalije i dominantnije markirali osnovna obilježja njezina likovnog izraza. Te sastavnice, gdjekad izravnije i intenzivnije ili tek fragmentarne i u naznakama ipak su, i tada, upućivale na zaključak kojega iznosimo, naime, da su se ta slikaričina stilska obilježja jasno prepoznavala i u toj stvaralačkoj fazi. Stoga možemo konstatirati da množina i bujnost kojom sada izbijaju te sastavnice na površini novih slika, bilo onih manjih ili velikih dimenzija, imaju svoju duboku ukorijenjenost u slikarskom djelu Nade Zec Ivanović kojega sada produbljuje ovim ciklusom." među ostalim navodi kritičar Milan Bešlić.

Slikarstvo je Nada Zec Ivanović diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1988. godine. Uz slikanje je tijekom cijelog studija izučavala i grafiku koja joj je postala jednako važno područjem interesa i rada. S grafičkim radovima sudjelovala je na međunarodnim grafičkim žiriranim izložbama u Cadaquesu, Barceloni, Wingfieldi, Sofiji, Bagesu. Prije ciklusa „Pod kapom lude“, realizirala je još pet slikarskih ciklusa: „Ishodišta“, „Letači“, „Friendship“, „Krajolici“ i „65 pogleda na Grad“ te veliki broj slika zasebne tematike, akvarela i crteža. Izlagala je na više od osamdeset izložbi u zemlji i inozemstvu (Palm Beach, Bonn, Mostar, Graz, Kotor, Cetinje, Salzburg) od kojih četrnaest samostalnih. Okušala se i u drugim vidovima likovnosti, dizajnu plakata i kazališnoj kostimografiji, a dvadeset godina se bavila i pedagoškim radom.

Izložba se može pogledati do 27. listopada 2019.

IZA IGARA

IZA IGARA

U povodu sedamdesete obljetnice, Dubrovačkih ljetnih igra, fotografije Marka Ercegovića bile su predstavljen u Galeriji Kulturno informativnog centra u Zagrebu. Izložba fotografija "Iz igara" bila je pohvala radnicima, umjetnicima i publici, svima onima bez kojih krajnji proizvod predstava ili koncert, ne bi bio moguć. Fotografskim dnevničkim zapisima Ercegović uvodi u prostor 'iza', kao i u prostor 'prije'. Na fotografijama se prati postavljanje scenografije, kostimografe na djelu, vozače, obavljanje raznih kancelarijskih poslova, napete glumce, čistačice i druge. Prati se jedan drugačiji svijet od onoga više manje poznatog trenutka kada razvođači gledatelje upute na određeno mjesto u gledalištu. U prostoru 'iza' i prostoru 'prije' svi su jednako važni i svi sudjeluju u zajedničkoj aktivnosti koja za krajnji cilj ima predstaviti publici neko umjetničko djelo.

Marko Ercegović, kao službeni fotograf Igara, i sam je dio tog konteksta. Njegov je zadatak ostaviti svjedočanstvo o festivalskoj umjetničkoj produkciji koje se može koristiti na različite načine, u ovom slučaju i kao umjetnička forma. Na nešto više od 150 fotografija jasna je poruka o uzajamnosti društvenog konteksta, zajedničkog rada i umjetničkog produkta.

Marijanu Lipovcu nagrada

Marijanu Lipovcu nagrada

Predsjednik Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, jedan je od 16 ovogodišnjih dobitnika nagrade Gratias agit koju za zasluge u promociji Češke u svijetu od 1997. dodjeljuje češko Ministarstvo vanjskih poslova. To ugledno priznanje predao mu je na svečanosti u Pragu, češki ministar vanjskih poslova Tomáš Petříček. Uz Lipovca, nagrađeno je još 14 osoba iz Češke, SAD-a, Ukrajine, Austrije, Njemačke, Švicarske, Albanije, Kanade, Tajlanda, Irana, Gruzije i Zambije te jedna organizacija iz Rusije.

Kako se navodi u obrazloženju, Marijan Lipovac pridonio je širenju dobrog glasa o Češkoj kao inicijator i voditelj brojnih aktivnosti Hrvatsko-češkog društva, od izdavanja knjiga i časopisa Susreti do organizacije predavanja i tribina o temama vezanima uz Češku i hrvatsko-češke odnose. Također je istaknut rad Marijana Lipovca na istraživanju povijesti hrvatsko-čeških odnosa koji je rezultirao brojnim člancima i s osam knjiga: Biskup Duh (2006.); Biskup Josip Salač, u suautorstvu s Vjenceslavom Heroutom, (2009.); Česi Zagrebu – Zagreb Česima, na hrvatskom i češkom jeziku, u suautorstvu s Franjom Vondračekom (2009.); Češki narodni dom u Zagrebu, na hrvatskom i češkom jeziku, u suautorstvu s Jurjem Bahnikom (2012.); Hrvatsko-češko društvo: Prvih 25 godina, u suautorstvu s Vlatkom Banek (2017.); Václav Havel. Politička biografija, u suautorstvu s Jasnom Marcelić (2018.), Ivan Meštrović i Česi. Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti, u suautorstvu s Barbarom Vujanović, Daliborom Prančevićem i Jiříjem Kudĕlom (2018.) te Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj (2018.), u suautorstvu s Franjom Vondračekom. U obrazloženju češkog Ministarstva vanjskih poslova nabrajaju se i spomen-obilježja podignuta zalaganjem Hrvatsko-češkog društva i njegova predsjednika osobama iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa, od kojih se šest nalazi u Pragu (u čast Nikole Tesle, Vladimira Preloga, Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića, Josipa Jurja Strossmayera i Augusta Šenoe), kao i spomen-ploče u čast Josipu Jelačiću u Napajedli, Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu, Mariji Radić u Zagrebu te spomenik biskupu Duhu u Dubravi kraj Vrbovca. Kao posebna zasluga Marijana Lipovca u obrazloženju nagrade Gratias agit navodi se njegov javni angažman protiv prijedloga za preimenovanje Masarykove ulice u Zagrebu koji su se pojavljivali 2012., 2013. i 2017. „Njegovi nastupi u televizijskim emisijama i članci u lokalnim medijima s argumentima i povijesnim činjenicama o Tomášu Masaryku uspjeli su dobiti većinsku potporu u hrvatskoj javnosti, a na političkoj razini takve je pokušaje uspješno spriječio“, navodi se u obrazloženju.

Marijan Lipovac (1976.) predsjednik je Hrvatsko-češkog društva od 2011. Od 2013. radi u Uredu za odnose s javnošću i medije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a ranije je desetak godina radio kao novinar u nekadašnjem dnevnom listu Vjesnik.

Nagradu Gratias agit od 1997. dobilo je više od 300 osoba, među kojima su i bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, češki književnik Josef Škvorecký, češko-američki režiser Miloš Forman, češki hokejaš Jaromír Jágr, slavna češka gimnastičarka Vĕra Čáslavská, kambodžanski kralj Norodom Sihamoni te najveći češki kroatist Dušan Karpatský. Dosadašnji dobitnici nagrade iz Hrvatske bili su povjesničar Josip Matušek (1999.), Savez Čeha u Republici Hrvatskoj (2002.), bohemistica Dubravka Sesar (2004.), dugogodišnja predsjednica Saveza Čeha Leonora Janota (2013. ) i povjesničar Vjenceslav Herout (2015.).

Uz predstavnike češkog političkog i javnog života, na svečanosti dodjele nagrade Gratias agit, održanoj u palači Ministarstva vanjskih poslova, bili su i hrvatska veleposlanica u Češkoj Ljiljana Pancirov, bivši češki veleposlanici u Hrvatskoj Jiří Kudĕla i Martin Košatka, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Pragu Dubravko Miholić, predsjednica Češko-hrvatskog društva iz Praga Ivana Tichá, potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj iz Jevišovke Lenka Kopřivová te više Hrvata koji žive i djeluju u Pragu, među kojima i slavni arhitekt Vlado Milunić, suautor najpoznatije moderne zgrade u Pragu Kuće koja pleše.

RAB OVOG LJETA DOBIVA FILMSKI FESTIVAL

RAB OVOG LJETA DOBIVA FILMSKI FESTIVAL

Od 23. do 27. kolovoza održat će se 1. RAFF - Rab Film Festival – festival istraživačkog filma. Na pozornicama na otvorenom posjetitelje očekuje filmski, glazbeni i gastronomski program.

“ Zanimaju nas priče koje su temeljito istražene, koje ili postavljaju precizna pitanja ili uz njih nude utemeljene odgovore, bilo u igranoj ili dokumentarnoj formi”, izjavio je Robert Zuber, direktor Rab Film Festivala na konferenciji za novinare u Zagrebu.

Program je nastao u partnerstvu sa Sarajevo Film Festivalom čiji će pobjednički film biti prikazan na zatvaranju RAFF-a. "Mi iz SFF-a nismo često partneri drugim festivalima, no veseli nas što ćemo s RAFF-om surađivati logistički i programski, posebno kroz program suočavanja s prošlošću", kazao je Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala. Za Rab Film Festivalom važna je i suradnja s Al Jazeera Balkans Doc Film Festivalom koji će biti broadcast partner.

Posebnost programa igranih filmova, čiji je selektor beogradski kritičar Vladan Petković je film Sons of Denmark, čija je fiktivna radnja smještena u Dansku 2025. godine kada njome vladaju neonacisti. Riječ je o regionalnoj premijeri tog filma čiji je cilj upozoriti kuda može skrenuti Europa s danas rastućim nacionalizmom i antimigracijskim politikama.

Selektorica dokumentarnog programa Lejla Dedić, ujedno i selektorica Al Jazeera Balkans Doc Film Festivala, odabrala je nekoliko značajnih dokumentaraca među njima se izdvaja hrvatska premijera filma Bellingcat: Truth in a post-truth world, koji razotkriva raširenu pojavu lažnih vijesti te istražuje mogućnost povratka u temeljito novinarstvo. Bit će prikazan i domaći dokumentarac Tak kak je, kojim autor Arsen Oremović istražuje jednu od najraširenijih diskriminacija - zapostavljena prava rastavljenih očeva.

Rab Film Festival donosi i glazbeni program RAFF BEAT. Tijekom pet festivalskih dana na pozornicama na otvorenom nastupit će Urban & 4, Zdenka Kovačiček, Nipplepeople, Elemental i Detour. Poseban će događaj biti koncert Urbana, koji će svojom glazbom reinterpretirati jedan filmski klasik čijom će se projekcijom podsjetiti na ponekad zanemarene posljedice fašizma u Europi.

Festival će biti zatvoren programom RAFF SEAPLEX "Kaich”, tijekom kojeg će se film i koncert podno gradskih zidina moći pratiti s barke ili kaića. U sklopu RAFF GASTRO rapski OPG-ovi i mali proizvođači nudit će domaća jela.

Uz programe predstavljen je i vizualni identitet festivala, čiji dizajn, kao i svu vizualnu komunikaciju potpisuje tim Design Bureau Izvorka Jurić.

Festival donosi novi sadržaj otoku Rabu koji ima 106 godina dugu kinoprikazivačku tradiciju. "Ovime stvaramo kvalitetan sadržaj za stanovnike Raba, ali i turiste." rekao je gradonačelnik Raba Nikola Grgurić.

Položen vijenac za Stanka Vraza

Položen vijenac za Stanka Vraza

Zagreb, 30.5.2019. – Na spomen–ploču Stanku Vrazu (30.6.1810. Cerovec – 20.5.1851. Zagreb) na pročelju zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti( HAZU) u Opatičkoj ulici, članovi Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, položili su vijenac. Kulturnim programom evocirali su sjećanje na slovensko-hrvatskog pjesnika, koji se uz Petra Preradovića i Ivana Mažuranića smatra najvažnijim pjesnikom hrvatskog romantizma i prvim hrvatskim profesionalnim književnikom.

Slovenci u hrvatskom sportu

Slovenci u hrvatskom sportu

U Slovenskom domu u Zagrebu predstavljena je dvojezična knjiga Slovenci u hrvatskom sportu – novi životopisi / Slovenci v hrvaškem športu – novi življenjepisi, autora Eduarda Hemara, koja je četvrta u ediciji knjiga o zaslužnim Slovencima i pojedincima slovenskoga podrijetla u Hrvatskoj, koji su dali svoj doprinos u raznim društvenim djelatnostima. Ujedno, to je u ediciji druga knjiga sa sportskom tematikom, nakon knjige istoga autora Slovenci u hrvatskom sportu / Slovenci v hrvaškem športu objavljene 2014.

O knjizi su osim autora Hemara, urednice i redaktorice Smiljane Jelčić Ivanošić, govorili i predsjednik Slovenskoga doma i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, Darko Šonc, koji je čestitao autoru, urednici i redaktorici te prevoditeljici na slovenski jezik, Ilinki Todorovski.

U knjizi Slovenci u hrvatskom sportu – novi životopisi / Slovenci v hrvaškem športu – novi življenjepisi obuhvaćeno je 90 pojedinaca. Unatoč činjenici da ih je manje nego u prethodnoj u kojoj je obuhvaćeno njih 140, knjige su po opsegu približne veličine zato što su novi životopisi uglavnom veći i brojnije su fotografije uz njih. Ediciju su pokrenuli Slovenski dom i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba sa željom da hrvatskoj i slovenskoj javnosti predstave istaknute pojedince, koji su bili most između hrvatskog i slovenskog naroda kroz povijest pa sve do danas kada živimo zajedno u Europskoj uniji.

Pored mnogih nekadašnjih sportaša čije se iscrpne biografije nalaze u knjizi, predstavljanju su nazočili i legendarni slovenski gimnastičar, olimpijac i ambasador Republike Slovenije za sport Miroslav Cerar koji je napisao predgovor knjige te je govoreći o knjiza među ostalim rekao : „Njen sadržaj je jedinstven, posebice zato jer dokumentirano svjedoči o generacijama Slovenaca u Hrvatskoj.” U ime osoba koje su predstavljene u knjizi zahvalio se i prvi glavni tajnik Hrvatskoga olimpijskog odbora, Slavko Podgorelec. Predstavljanju je nazočila i slovenska veleposlanica u Hrvatskoj, dr. Smiljana Knez, predsjednica Komisije za prekogranični sport pri slovenskom olimpijskom odboru Sonja Poljšak i Rudi Merljak iz Ureda za Slovence u susjednim zemljama i u svijetu.

„Novinarstvo i ljubav“ - nova knjiga Željka Žutelije

„Novinarstvo i ljubav“ - nova knjiga Željka Žutelije

Željko Žutelija, novinar i publicist, koji je u novinarstvu je proveo više od četiri desetljeća objavio je svoju novu knjigu „Novinarstvo i ljubav“ u nakladi STRKA INOVACIJE, koja je predstavljena u Kući za ljude i umjetnost Lauba. Urednik knjige je prof. dr. Slobodan Prosperov Novak.

Knjiga „Novinarstvo i ljubav“ bogato je ilustrirana fotografijama s mnogih Žutelijinih putovanja i susreta sa zanimljivim sugovornicima diljem svijeta. Grafički ju je oblikovao Igor Vranješ, dugogodišnji Žutelijin kolega još iz doba kad je Žutelija bio glavni urednik hrvatskog izdanja Playboyja.

Željko Žutelija, novinar i publicist radio je u svim važnijim listovima u bivšoj novinskoj kući Vjesnik: Startu, Svijetu i Vjesniku. Kao kolumnist Slobodne Dalmacije 1992. dobio je nagradu Novinar godine. Od 1995. do 2011. bio je zaposlen u Europapress holdingu

(Globus, Gloria, glavni urednik Playboya, Jutarnji list, specijalna izdanja kao što Globus i Lifestyle ). Od 2012. do 2015. bio je glavni urednik wine & gastro časopisa

Akademija.

Autor je knjiga Croatia bez filtera (nakladnik Slon, Zagreb 1992.), Hrvanje s Hrvatskom (nakladnik Euromedia, Zagreb 1993.), Mostovi (nakladnik Otokar Keršovani, Rijeka 2000.), Grand hotel Bonavia kroz stoljeća (nakladnik Jadranski luksuzni hoteli, Rijeka 2006.), Goran Štrok: Život na rubu (nakladnik Euromedia, Zagreb 2008.), Nautika: 20 godina (nakladnik Esculap-Teo d.o.o., Dubrovnik 2013.), Frano Stjepović: Kokteli svjetskog prvaka (vlastita naklada, Dubrovnik 2015.), Željko Fuček: Moja dva života (vlastita naklada, Zagreb 2015.), Mato Đurović: U završnici samo najbolje (vlastita naklada, Dubrovnik 2016.), Istarski vinski podrumi (u koautorstvu s Damirom Fabijanićem, naklada Iće&piće, Zagreb 2017.), Mato Đurović: Moje ideje, njihove kreacije, vaše zadovoljstvo (vlastita naklada, Dubrovnik 2017.), Sandra Paović: Rođena da pobjeđuje (naklada Školska knjiga, Zagreb 2017.) i Uljara Vukšić (vlastita naklada, Split 2018.). Suradnik je na knjigama Priručnik za sommeliere i

Hrana i vino (nakladnik Hrvatski sommelier klub, Pula 2015. i 2018.). Urednik je knjige Maroja Mihovilovića Kolači moje omame Vilme (nakladnik Profil, Zagreb 2018.) Dobitnik je Međunarodne turističke nagrade „Povelja F. E. S. T. 2017.”, za osobit doprinos

visokim standardima hrvatskog novinarstva, dodijeljene u Solinu 2017. godine.

Nada Žiljak – Moja proljeća

Nada Žiljak – Moja proljeća

Slike akademske slikarice Nade Žiljk izložene su u Muzeju Prigorja u Sesvetama u Zagrebu.

"Njen autorski specifičan i jedinstven likovni jezik posljednjih deset godina izrasta iz istraživačkog nerva i potrebe premošćivanja okvira tradicionalnog u formalnoj ali i sadržajnoj domeni slike, stvorivši nov način slikanja korištenjem dva spektralna područja upotrebom istih tonova standardnih akrilnih boja, no različitih po svojstvu apsorpcije infracrvenog svjetla. Tako na jednoj podlozi možemo naslikati dvije slike, jednu vidljivu golim okom, a drugu, koju možemo vidjeti tek pomoću infracrvene kamere. No, ova tehnologija nije tek novi način stvaranja slike reprezentacijom znanja o svojstvima boja, već je ova varljivost i ograničenost ljudske organske percepcije mudro iskorištena za osvajanje novog vizualnog prostora, za kreiranje originalnog svijeta baziranoga na skrivanju i razotkrivanju.- napisala je u povodu izložbe likovna kritičarka Sanda Stanćev Bajzek.

Nada Žiljak završila je likovnu akademiju u Zagrebu. Radi u mnogim tehnikama: ulja na platnu, akrilik, akvareli, pasteli, suha igla, bakropis, linorez. Radovi su prikazani na osamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu: Budimpešta, Kairo, Graz, Kiev, Pečuh, Pieštany, Bratislava, Pariz, London, Kuala Lumpur, Taipei, Asbach, Bihać, Sarajevo, Parz, Pittsburgh.

Nada Žiljak je uvela u slikarstvo dualnu sliku pod nazivom InfraredART. Dvije nezavisne slike za vizualni i infracrveni spektar.

Slike Nade Žiljk objavljene su u sedam monografija iz pera Đure Vanđure, Branke Hlevnjak i Dore Kinert Bučan. Izložba slika Nade Žiljk može se do 30 travnja pogledati u Galeriji Kurija u Muzeju Prigorja, Trg Dragutina Domjanića 5 u Sesvetama u Zagrebu.

Luka Marotti – Izložba i knjiga

Luka Marotti – Izložba i knjiga

U Muzeju Mimara u Zagrebu do 12. svibnja može se pogledati izložba fotografija "Proživljeni kadrovi" Luke Matottija. "U stvaralačkom ciklusu Luke Marottija svaka je fotografija pripovijetka. Usklađeni i usporeni, ovi se prizori kreću svojim ritmom, ulaze u drugu stvarnost, udaljenu od vanjskog svijeta, više mentalno nego prostorno. Granica je zato mnogo suptilnija, a prepoznavanje traži uživljavanje. Umjesto stvarnog, arhitektonskog prostora, ovdje je prikazano upravo iskustvo doživljaja prostora. Dvodimenzionalni prostor fotografije uvijek je formativan. To je norma koja oblikuje odnosima horizontale i vertikale, svojim povlaštenim i podređenim točkama. Jaka, slaba i neutralna mjesta smjerovi su u obrascima putovanja energije, koje ovaj autor prepoznaje i ovladava njima." -piše među ostalim u katalogu za izložbu akademska slikarica Zdenka Bilušić.

Luka Marotti objavio je i knjigu o Samostanu benediktinki svete Marije u Zadru u kojoj su fotografije i tekstovi o samostanu.

Benediktinski je red dao neprocjenjiv doprinos svim segmentima ljudskoga života, u razvoju arhitekture, kulture i umjetnosti, medicine, ekonomije i obrazovanja u cijeloj Europi u gotovo 15 stoljeća svoga postojanja. Zapravo se može reći da se benediktinci nalaze u samim temeljima Europe, što se očituje i u činjenici da je Sveti Benedikt svetac zaštitnik Europe.

Samostan Svete Marije sa svojom stoljetnom tradicijom i postojanošću prvorazredna je sakralna, kulturna i povijesna institucija u drevnom gradu Zadru. Tijekom dugih stoljeća, u samostanu Svete Marije prikupljeni su vrijedni predmeti, relikvijari koje su koludrice očuvale kao baštinu Zadrana, ali i hrvatskoga naroda, a sada su izloženi u sklopu Stalne izložbe crkvene umjetnosti.

U samostanskim radionicama koludrice i danas izrađuju čipke, bave se vezom, izradom umjetničkih suvenira, a prigodno vode radionice u dječjem vrtiću i školi.

Benediktinke Svete Marije osnovale su Osnovnu glazbenu školu Svetog Benedikta i Dječji vrtić Golubica u koji Zadrani šalju svoju djecu.

"Fotografije Luke Marottija pružaju nam uvid u taj svakodnevni život koji je uglavnom skriven od oka javnosti. Luka. Marotti kao kroz odškrinuta vrata promatra i dokumentira koludrice u njihovim svakodnevnim situacijama. Na taj način imamo pred sobom sliku pomalo drugačiju od uobičajene predodžbe koja pretpostavlja neku vrstu zatvorenosti i odvojenosti. Smatram da se upravo u tome nalazi istinska vrijednost te monografije."- napisala je opatica M. Anastazija Čizmin.

"Kada se prijeđe prag, kada se zatvore vrata samostana, ulazi se u drugačiji, nepoznati svijet. Život zadarskih koludrica benediktinki zabilježen objektivom Luke Marottija nudi jedno od mogućih čitanja svakodnevnice stanarki jednog od naših najstarijih, najpoznatijih i svakako najvažnijih samostana." rekla je među ostalim likovna kritičarka Edda Dubravec.

Luka Marotti je kao redatelj na HTV-u u Dokumentarnom programu dosad snimio više od petsto ( 500 ) emisija. Uz redateljski posao bavi se i fotografijom, pa je u dvadesetak godina snimio i brojne fotografije koje na svojA način obogaćuju i dopunjuju emisiju i usput pružaju niz novih podataka o spomenicima, mjestima, atmosferama i ljudima.