Nada Žiljak – Moja proljeća

Nada Žiljak – Moja proljeća

Slike akademske slikarice Nade Žiljk izložene su u Muzeju Prigorja u Sesvetama u Zagrebu.

"Njen autorski specifičan i jedinstven likovni jezik posljednjih deset godina izrasta iz istraživačkog nerva i potrebe premošćivanja okvira tradicionalnog u formalnoj ali i sadržajnoj domeni slike, stvorivši nov način slikanja korištenjem dva spektralna područja upotrebom istih tonova standardnih akrilnih boja, no različitih po svojstvu apsorpcije infracrvenog svjetla. Tako na jednoj podlozi možemo naslikati dvije slike, jednu vidljivu golim okom, a drugu, koju možemo vidjeti tek pomoću infracrvene kamere. No, ova tehnologija nije tek novi način stvaranja slike reprezentacijom znanja o svojstvima boja, već je ova varljivost i ograničenost ljudske organske percepcije mudro iskorištena za osvajanje novog vizualnog prostora, za kreiranje originalnog svijeta baziranoga na skrivanju i razotkrivanju.- napisala je u povodu izložbe likovna kritičarka Sanda Stanćev Bajzek.

Nada Žiljak završila je likovnu akademiju u Zagrebu. Radi u mnogim tehnikama: ulja na platnu, akrilik, akvareli, pasteli, suha igla, bakropis, linorez. Radovi su prikazani na osamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu: Budimpešta, Kairo, Graz, Kiev, Pečuh, Pieštany, Bratislava, Pariz, London, Kuala Lumpur, Taipei, Asbach, Bihać, Sarajevo, Parz, Pittsburgh.

Nada Žiljak je uvela u slikarstvo dualnu sliku pod nazivom InfraredART. Dvije nezavisne slike za vizualni i infracrveni spektar.

Slike Nade Žiljk objavljene su u sedam monografija iz pera Đure Vanđure, Branke Hlevnjak i Dore Kinert Bučan. Izložba slika Nade Žiljk može se do 30 travnja pogledati u Galeriji Kurija u Muzeju Prigorja, Trg Dragutina Domjanića 5 u Sesvetama u Zagrebu.

Luka Marotti – Izložba i knjiga

Luka Marotti – Izložba i knjiga

U Muzeju Mimara u Zagrebu do 12. svibnja može se pogledati izložba fotografija "Proživljeni kadrovi" Luke Matottija. "U stvaralačkom ciklusu Luke Marottija svaka je fotografija pripovijetka. Usklađeni i usporeni, ovi se prizori kreću svojim ritmom, ulaze u drugu stvarnost, udaljenu od vanjskog svijeta, više mentalno nego prostorno. Granica je zato mnogo suptilnija, a prepoznavanje traži uživljavanje. Umjesto stvarnog, arhitektonskog prostora, ovdje je prikazano upravo iskustvo doživljaja prostora. Dvodimenzionalni prostor fotografije uvijek je formativan. To je norma koja oblikuje odnosima horizontale i vertikale, svojim povlaštenim i podređenim točkama. Jaka, slaba i neutralna mjesta smjerovi su u obrascima putovanja energije, koje ovaj autor prepoznaje i ovladava njima." -piše među ostalim u katalogu za izložbu akademska slikarica Zdenka Bilušić.

Luka Marotti objavio je i knjigu o Samostanu benediktinki svete Marije u Zadru u kojoj su fotografije i tekstovi o samostanu.

Benediktinski je red dao neprocjenjiv doprinos svim segmentima ljudskoga života, u razvoju arhitekture, kulture i umjetnosti, medicine, ekonomije i obrazovanja u cijeloj Europi u gotovo 15 stoljeća svoga postojanja. Zapravo se može reći da se benediktinci nalaze u samim temeljima Europe, što se očituje i u činjenici da je Sveti Benedikt svetac zaštitnik Europe.

Samostan Svete Marije sa svojom stoljetnom tradicijom i postojanošću prvorazredna je sakralna, kulturna i povijesna institucija u drevnom gradu Zadru. Tijekom dugih stoljeća, u samostanu Svete Marije prikupljeni su vrijedni predmeti, relikvijari koje su koludrice očuvale kao baštinu Zadrana, ali i hrvatskoga naroda, a sada su izloženi u sklopu Stalne izložbe crkvene umjetnosti.

U samostanskim radionicama koludrice i danas izrađuju čipke, bave se vezom, izradom umjetničkih suvenira, a prigodno vode radionice u dječjem vrtiću i školi.

Benediktinke Svete Marije osnovale su Osnovnu glazbenu školu Svetog Benedikta i Dječji vrtić Golubica u koji Zadrani šalju svoju djecu.

"Fotografije Luke Marottija pružaju nam uvid u taj svakodnevni život koji je uglavnom skriven od oka javnosti. Luka. Marotti kao kroz odškrinuta vrata promatra i dokumentira koludrice u njihovim svakodnevnim situacijama. Na taj način imamo pred sobom sliku pomalo drugačiju od uobičajene predodžbe koja pretpostavlja neku vrstu zatvorenosti i odvojenosti. Smatram da se upravo u tome nalazi istinska vrijednost te monografije."- napisala je opatica M. Anastazija Čizmin.

"Kada se prijeđe prag, kada se zatvore vrata samostana, ulazi se u drugačiji, nepoznati svijet. Život zadarskih koludrica benediktinki zabilježen objektivom Luke Marottija nudi jedno od mogućih čitanja svakodnevnice stanarki jednog od naših najstarijih, najpoznatijih i svakako najvažnijih samostana." rekla je među ostalim likovna kritičarka Edda Dubravec.

Luka Marotti je kao redatelj na HTV-u u Dokumentarnom programu dosad snimio više od petsto ( 500 ) emisija. Uz redateljski posao bavi se i fotografijom, pa je u dvadesetak godina snimio i brojne fotografije koje na svojA način obogaćuju i dopunjuju emisiju i usput pružaju niz novih podataka o spomenicima, mjestima, atmosferama i ljudima.

Hrvatsko-češko društvo

Hrvatsko-češko društvo

Hrvatsko-češko društvo (HČD) održalo je godišnju izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika udruge po peti put izabran Marijan Lipovac.

Za potpredsjednika je ponovno izabran Miroslav Křepela, a za članove Predsjedništva Ivan Havelka, Radoslav Kavan i Ivanka Stahuljak.

Na skupštini je prihvaćeno izvješće o radu u kojem je među ostalim navedeno da je zajedno s Muzejima Ivana Meštrovića Hrvatsko-češko društvo objavilo knjigu Ivan Meštrović i Česi: Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti, a s Češkom besedom Zagrebačke županije knjigu Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj. Objavljen je i novi broj glasila Susreti, na 108 stranica. U povodu 180. godišnjice rođenja Augusta Šenoe, na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u Pragu je postavljena spomen-ploča u njegovu čast i organizirano četverodnevno putovanje autobusom u Češku. Na poticaj HČD-a u Pragu je imenovana Ulica Stjepana Radića, uoči 90. godišnjice njegove smrti. Ciklusom predavanja i tribina zajedno s Češkom besedom Zagreb, Hrvatsko-češko društvo obilježilo je stotu godišnjicu češke neovisnosti, a tribinama u Koprivnici i Rijeci o vezama Miroslava Krleže s Česima i 125. godišnjicu Krležina rođenja. Obilježena je i 50. godišnjica smrti Jana Palacha, kao i 90. rođendan Milana Kundere. Hrvatsko-češko društvo bilo je suorganizator izložbe fotografija Zorana Filipovića Od Theresienstadta do Terezína; 1918.-2018. u Muzeju Mimara u Zagrebu. U suorganizaciji Hrvatsko-češkog društva u Hrvatskoj je gostovao češki pjesnik Petr Hruška. Obnovljen je rad Gospodarske sekcije Hrvatsko-češkog društva s ciljem promicanja hrvatsko-čeških veza na području gospodarstva. Nastavljena je suradnja s institucijama češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i s češkim Veleposlanstvom u Zagrebu i hrvatskim Veleposlanstvom u Pragu. Na Facebook stranica HČD-a ima 1760 pratitelja (250 više nego u travnju 2018.). Od travnja 2018. do travnja 2019. u HČD se učlanilo 11 novih članova te ih danas ima 120.

Skupština je usvojila i plan rada HČD-a. Zajedno s izdavačkom kućom Disput planira se izdavanje knjige Razgovori s Masarykom Karela Čapeka, u prijevodu Dubravke Sesar, uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. U planu je i obilježavanje 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog organizacijom ciklusa koncerata njegovih skladbi skladanih na češke tekstove i postavljanjem spomen-ploče u Pragu, 200. godišnjice rođenja Josipa Filipovića, 160. godišnjice rođenja Vjenceslava Novaka, 600. godišnjice početka husitskih ratova i 30. godišnjice Baršunaste revolucije, a u 2020. i obilježavanje 100. godišnjice rođenja Josipa Matušeka, 200. godišnjice rođenja Božene Nĕmcove, 600. godišnjice rođenja češkog kralja Jiříja Podĕbradskog, 400. godišnjice bitke na Bijeloj gori, 350. godišnjice smrti Jana Amosa Komenskog i 110. godišnjice tramvaja u Dubrovniku za koji su bili zaslužni Česi. Hrvatsko-češko društvo u srpnju će sudjelovati u Festivalu Miroslav Krleža koji će biti posvećen Krležinim vezama s Česima, a planira s i izdavanje novog broja glasila Susreti, izdavanje češkog izdanja knjige Češka kroz ključanicu Dubravka Dosegovića, organiziranje izložbe fotografija Tonyja Hnojčika, pokretanje manifestacije ili nagrade posvećene Dušanu Karpatskom, nastavak aktivnosti u vezi imenovanja Ulice Václava Havela u Zagrebu, podnošenje inicijative za imenovanje Ulice Ive Vojnovića i Ulice Milutina Cihlara Nehajeva u Zagrebu te za postavljanje spomen-ploče violinistu Franji Krežmi. Kako bi se u HČD privuklo više mladih, u planu je i pokretanje kvizova posvećenih Češkoj i hrvatsko-češkim vezama.