Marijanu
Lipovcu nagrada
Predsjednik
Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, povjesničar i bohemist
Marijan Lipovac, jedan je od 16 ovogodišnjih dobitnika nagrade
Gratias agit koju za zasluge u promociji Češke u svijetu od 1997.
dodjeljuje češko Ministarstvo vanjskih poslova. To ugledno
priznanje predao mu je na svečanosti u Pragu, češki ministar
vanjskih poslova Tomáš Petříček. Uz Lipovca, nagrađeno je još
14 osoba iz Češke, SAD-a, Ukrajine, Austrije, Njemačke, Švicarske,
Albanije, Kanade, Tajlanda, Irana, Gruzije i Zambije te jedna
organizacija iz Rusije.
Kako
se navodi u obrazloženju, Marijan Lipovac pridonio je širenju
dobrog glasa o Češkoj kao inicijator i voditelj brojnih aktivnosti
Hrvatsko-češkog društva, od izdavanja knjiga i časopisa Susreti
do organizacije predavanja i tribina o temama vezanima uz Češku i
hrvatsko-češke odnose. Također je istaknut rad Marijana Lipovca na
istraživanju povijesti hrvatsko-čeških odnosa koji je rezultirao
brojnim člancima i s osam knjiga: Biskup Duh
(2006.); Biskup Josip
Salač, u suautorstvu s Vjenceslavom
Heroutom, (2009.); Česi Zagrebu – Zagreb
Česima, na hrvatskom i češkom jeziku, u
suautorstvu s Franjom Vondračekom (2009.); Češki
narodni dom u Zagrebu, na hrvatskom i češkom
jeziku, u suautorstvu s Jurjem Bahnikom (2012.); Hrvatsko-češko
društvo: Prvih 25 godina, u suautorstvu s
Vlatkom Banek (2017.); Václav Havel.
Politička biografija, u suautorstvu s Jasnom
Marcelić (2018.), Ivan Meštrović i Česi.
Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti, u
suautorstvu s Barbarom Vujanović, Daliborom Prančevićem i Jiříjem
Kudĕlom (2018.) te Češki Hrvati –
hrvatski tragovi u Češkoj (2018.), u
suautorstvu s Franjom Vondračekom. U obrazloženju češkog
Ministarstva vanjskih poslova nabrajaju se i spomen-obilježja
podignuta zalaganjem Hrvatsko-češkog društva i njegova
predsjednika osobama iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa, od kojih
se šest nalazi u Pragu (u čast Nikole Tesle, Vladimira Preloga,
Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića, Josipa Jurja Strossmayera i
Augusta Šenoe), kao i spomen-ploče u čast Josipu Jelačiću u
Napajedli, Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu, Mariji
Radić u Zagrebu te spomenik biskupu Duhu u Dubravi kraj Vrbovca. Kao
posebna zasluga Marijana Lipovca u obrazloženju nagrade Gratias agit
navodi se njegov javni angažman protiv prijedloga za preimenovanje
Masarykove ulice u Zagrebu koji su se pojavljivali 2012., 2013. i
2017. „Njegovi nastupi u televizijskim emisijama i članci u
lokalnim medijima s argumentima i povijesnim činjenicama o Tomášu
Masaryku uspjeli su dobiti većinsku potporu u hrvatskoj javnosti, a
na političkoj razini takve je pokušaje uspješno spriječio“,
navodi se u obrazloženju.
Marijan
Lipovac (1976.) predsjednik je Hrvatsko-češkog društva od 2011. Od
2013. radi u Uredu za odnose s javnošću i medije Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, a ranije je desetak godina radio kao novinar u
nekadašnjem dnevnom listu Vjesnik.
Nagradu
Gratias agit od 1997. dobilo je više od 300 osoba, među kojima su i
bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, češki
književnik Josef Škvorecký, češko-američki
režiser Miloš Forman, češki hokejaš Jaromír Jágr, slavna češka
gimnastičarka Vĕra Čáslavská, kambodžanski kralj Norodom
Sihamoni te najveći češki kroatist Dušan Karpatský.
Dosadašnji dobitnici nagrade iz Hrvatske bili su povjesničar Josip
Matušek (1999.), Savez Čeha u Republici Hrvatskoj (2002.),
bohemistica Dubravka Sesar (2004.), dugogodišnja predsjednica Saveza
Čeha Leonora Janota (2013. ) i povjesničar Vjenceslav Herout
(2015.).
Uz
predstavnike češkog političkog i javnog života, na svečanosti
dodjele nagrade Gratias agit, održanoj u palači Ministarstva
vanjskih poslova, bili su i hrvatska veleposlanica u Češkoj
Ljiljana Pancirov, bivši češki veleposlanici u Hrvatskoj Jiří
Kudĕla i Martin Košatka, direktor Predstavništva Hrvatske
turističke zajednice u Pragu Dubravko Miholić, predsjednica
Češko-hrvatskog društva iz Praga Ivana Tichá, potpredsjednica
Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj iz Jevišovke Lenka
Kopřivová te više Hrvata koji žive i djeluju u Pragu, među
kojima i slavni arhitekt Vlado Milunić, suautor najpoznatije moderne
zgrade u Pragu Kuće koja pleše.