Zahvalnice vatrogascima

 

Zahvalnice vatrogascima

U Muzeju za umjetnost i obrt predane su zahvalnice vatrogascima Grada Zagreba za brzu, profesionalnu i nesebičnu pomoć koju su pružili u stablizaciji nesigurnih dijelova zgrade odmah nakon potresa 22. ožujka 2020. U ime svih vatrogasaca zahvalnice je primio Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih u društvu kolega vatrogasaca Marije Šikić, Nevena Kuharića, Marina Čvelje i Karla Čovića.

Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja zahvalio je vatrogascima riječima: „Veliko hvala svim vatrogascima Grada Zagreba, posebice onima koji su u najkritičnijim trenucima uskočili u pomoć stradalom Muzeju za umjetnost i obrt. Zahvaljujući njihovom trudu, požrtvovnosti i hrabrosti koju su iskazali, na vrijeme je spriječeno daljnje stradanje naše baštine stoga im zahvaljujemo na ovom odgovornom i teškom te nadasve humanom angažmanu.“

Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih tom je prigodom istaknuo: „Nikakva posebna zahvala nama profesionalnim vatrogascima nije potrebna, mi samo zaista radimo svoj posao. Ako treba nekoga posebno istaknuti onda su to mnogobrojni dobrovoljni vatrogasci Zagreba koji su potpuno besplatno i bez ijedne kune naknade odradili tisuće intervencija pomoći.

Nakon dodjele zahvalnica vatrogasci su razgledali izložbu Protreseni MUO: Od potresa do potresa 1880.- 2020. Izložba je otovrena do 24. siječnja 2021.

Čarolija blagdana u zagrebačkom HNK

 

Čarolija blagdana u zagrebačkom HNK

Zahvala zdravstvenim djelatnicima

Adventska svečanost održana je u subotu 12. prosinca u 18 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Program je bio posvećen zdravstvenim djelatnicima u znak zahvale za požrtvovnost u vremenu u kojem se nalazimo.
Zdravstveni djelatnici odazvali su se u velikom broju na operno dramski program Advent u HNK u Zagrebu.

Uz repertoar najljepših tradicionalnih pjesama gledatelji su mogli uživati u izvedbama opernih solista Lane Kos, Valentine Fijačko Kobić i Ljubomira Puškarića.

Prigodnu poeziju domaćih pjesnika interpretirali su glumci Alma Prica, Franjo Kuhar, Milan Pleština, Ksenija Marinković, Goran Grgić, Iva Jerković, Barbara Vicković, Slavko Juraga, Luca Anić, Vanja Matujec, Ivana Boban, Ivan Colarić, Luka Dragić, Ana Begić Tahiri i Filip Vidović.

Program Advent u HNK u Zagrebu realizirao se u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba.

Tko je ovdje lud?

 

Tko je ovdje lud?

'Tko je ovdje lud?' predstava je Kazališta Planet Art koju uživo, on line streamingom prenosi svake nedjelje u 20h. Predstave se mogu gledati i na zahtjev unutar 48 sati.

Predstave se on line prenose sa 4 kamere iz Kazališta Mala scena pred publikom u dvorani i prilagođene su tv i on line mediju čime postaju kazalište i film a za cijenu ulaznice od 39 kuna predstave može gledati cijela obitelj.

U ponudi su tri komedije Kazališta Planet Art: 'Velika Zvjerka' (6.12.), 'Tko je ovdje lud?' (13.12.) i 'Ritina škola' (20.12.) koje se po tom redoslijedu izmjenjuju nedjeljom u 20 sati

Riječ je o predstavama koje su među najizvođenijima u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina.

Sve informacije mogu naći na web stranici https://live.planet-art.hr/ na kojoj se kupuju i streaming ulaznice.

Link na video On line kazališta uživo:https://youtu.be/JyYvcUrRnj4

Eroica u HNK

 Eroica u HNK

Treća simfonija Eroica Ludwiga van Beethovena pod ravnanjem maestra Nikše Bareze te u izvedbi orkestra Opere Hrvatskog narodnog kazališta ( HNK ) izvedena je sinoć 28. 11. 2020.u Zagrebu.

U simfoniji se nalazi Beethovenova interna borba, njegovo gubljenje sluha, nešto najstrašnije što se glazbeniku može dogoditi ali i njegov prkos prema toj sudbini i neukrotivi optimizam prema boljemu, rekao je maestro Bareza obraćajući se na samom početku publici. U izvedbu te posebne glazbene večeri publiku je uveo Đuro Tikvica, izvodeći Beethovenove Varijacije i fugu za klavir u Es-duru (Eroica varijacije) koje je skladatelj poslije upotrijebio u zadnjem stavku simfonije.

U ponedjeljak 30. studenogaTreća simfonija Eroica izvest će se ponovno. Svi gledatelji koji su kupili ulaznice za Carmen za taj isti dan (a koja je otkazana zbog epidemioloških razloga) imaju slobodan ulaz na koncert. Ulaznice se mogu zamijeniti na blagajni.

Graditi i slikati grad

 

Graditi i slikati grad

Izložba slika zagrebačkog arhitekta i akademskog slikara Vinka Uhlika može se pogledati do 28.11.2020 u kući arhitekture "Oris" u Zagrebu. Predstavljene su 42 slike koje predstavljaju autorov opus od 60 godina slikarstva. Izložba u "Orisu" organizirana je na poziv arhitekta Andrije Rusana nakon promocije Uhlikove monograafije „Graditi i slikati grad“.

Vinko Uhlik godine1957. diplomirao je slikarstvo u klasi profesora OTONA POSTRUŽNIKA na Akademiji Likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Godine1958.prvi put izlaže u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u grupi „Zagrebački krug“.

Od 1959 do 1961 izlaže sa grupom „Staza“ i „15 Mladih“ u Modernoj galeriji u Zagrebu te u Dioklecijanovoj palači u Splitu.

Od 1958 godine redovno strudira arhitekturu koju diplomira 1965 godine ,na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u klasi prof. VLADIMIRA TURINE.

Dizajnira tipske montažne fasade ,ulaze u objekte ,tipske stanove što se sve primjenjuje u izgradnji velikog broja četverokatnica i osmerokatnica u Zagrebu.

Samostalno projektira škole,dječje vrtiće, robnu kuću ( Zapruđe, Utrina, Trnsko, Borongaj, Velika Gorica, Jarun i drugdje).

Likovno uređuje stručne časopise JUGOMONT, PREFABRIKATI ,List Hrvatske matice iseljenika ,monografiju Brača i drugo.

Od 1965 sve se intenzivnije bavi arhitekturom i urbanizmom na velikim gradskim natječajima i projektima centra i pojedinih gradskih naselja.

Sa suradnicima radi i gradi ZAPRUĐE, UTRINU, SIGET i SREDIŠĆE u kojem i sada živi sa suprugom.

Godine 1984. registriran je pri Organizaciji Ujedinjenih naroda kao expert OUN iz područja urbanizma,arhitekture i pejsažne arhitekture -stupanj stručnosti P.5.(najviši profesionalni stupanj).

Slika i izlaže na skupnim izložbama u Zagrebu ,Splitu,Hvaru,Bolu na Braču, Makarskoj,Tribunju iZlarinu.

Grupno i samostalno izlaže u Londonu, Rimu, Bornemouthu ,Stuttgartu i Aalborgu (Danska u sklopu multikulturalne priredbe Hrvatska i Danska godine 1997 . )

Pretežno radi u tehnikama tempere, guacha i akvarela.

Pripremio: Tomislav Radić

HNK U EUROPSKOM PROJEKTU PROSPERO

 

HNK U EUROPSKOM PROJEKTU PROSPERO

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, zajedno s osam uglednih europskih kazališta i s TV kućom ARTE, okupljeni u europskoj kazališnoj mreži PROSPERO, od Europske komisije za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu dobilo je milijun i sedamsto tisuća eura.

Taj novac odobren je za projekt PROSPERO - PROŠIRENO KAZALIŠTE. Uz HNK u projektu sudjeluju Schaubühne am Leihner Platz iz Berlina, Odéon iz Pariza, Emilia Romagna Teatro iz Italije, Göteborgs Stadsteater iz Švedske, São Luiz Teatro Municipal iz Lisabona, Teatros del Canal iz Madrida, Teatr Powszenchny iz Varšave, Théâtre de Liège iz Belgije i francusko-njemačka TV kuća ARTE iz Strasbourga.

Tih deset partnera nastavlja višegodišnju međunarodnu kulturnu suradnju kojom želi promovirati ambiciozne kazališne projekte, obogaćujući tako kulturni život Europe. Potporom tom projektu Europska komisija potiče umjetničke razmjene i suradnju, oblikujući tako europski identitet i promovirajući kulturu otvorenosti. U planu realizacije zajedničkih koprodukcija nalaze se nove predstave „Amore“ Pippa Delbona, „Edip“ Maje Zade u režiji Thomasa Ostermeiera, „In real life“ Katie Mitchell i Chrisa Busha, „Hedda“ Aurore Fatier, „Faust“ Davida Carnevallija, „Ekologija kao nova religija“ Krystiana Lupe, „Očevi i djeca“ Pedra Penina a prikazat će se i drama koju priprema Tena Štivičić koja će biti izvedena režiji Ivice Buljana.

Ponos i predrasude

 

Ponos i predrasude

Praizvedba baleta Ponos i predrasude u koreografiji i režiji Lea Mujića održana u subotu 7.11.2020., ispraćena je dugotrajnim aplauzom oduševljene publike.

Koreografski rukopis Lea Mujića te prilagodbe klasika već smo imali prigodu gledati na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu poput baleta Gospoda Glembajevi koji je odlično prihvaćen kod publike. I ovoga puta čini se bit će tako.

Praizvedba prema literarnom predlošku Jane Austen bila je planirana za 27. ožujka, no epidemija korona virusa zatvorila je kazališta i onemogućila izvedbu. Priča je to o senzibilnoj, inteligentnoj i slobodoumnoj djevojci Elizabeth Bennet koja se, kao i njezine četiri sestre, mora udati za bogata muža, a publiku će provesti kroz raskošne salone devetnaestostoljetne Engleske uz glazbene brojeve velikih engleskih skladatelja. Prema mišljenju mnogih teoretičara književnosti, roman spisateljice Jane Austen neodoljivo je i besprijekorno napisano štivo, koje se čini idealnim predloškom za baletno djelo.

Oduvijek vjerujem u moć medija baleta, vjerujem u balet, vjerujem kako ima tu moć prenijeti jedno ovakvo djelo koje je nadahnulo mnoge filmove i serije, i čini mi se da je sazrelo vrijeme i mogućnost da se pokretom izrazi misao književnice. Pokušao sam napraviti pitku priču koja će biti razumljiva i onima koji djelo nisu čitali ni vidjeli u bilo kojem drugom obliku, što podrazumijeva i one skrivene elemente priče. Kao čovjek kazališta, smatram kako o teatru treba razmišljati na taj način, sveobuhvatno. Okosnica priče ostaje ljubav, a to se područje baletom vrlo uspješno može izraziti, rekao je Leo Mujić.

Ansambl predstave na praizvedbi su činili Natalia Kosovac (Elizabeth Bennet), Guilherme Gameiro Alves (gosp. Darcy) i Iva Vitić Gameiro (Jane Bennet), te Bálint Rauscher (Charles Bingley), Rieka Suzuki (Lydia Bennet), Takuya Sumitomo (George Wickham), George Stanciu (gosp. Bennet), Mirna Sporiš (gđa. Bennet), Asuka Maruo, Kornel Palinko, Mutsumi Matsuhisa, Miruna Miciu, Edina Pličanić, Cristiana Rotolo, Valentina Štrok, Olja Jovanović Zurovac, Andrea Schifano, Drew Jackson, Adam Harris, Dan Rus, Ovidiu Muscalu i drugi.

Pripremio: T.Radić

Snimke:M.Bratoš,M.Ercegović

Završena Samoborska glazben jesen

 

Završena Samoborska glazben jesen

Nakon devet glazbenih večeri, održanih sedam koncerata i šest recitala mladih glazbenih umjetnika, završeno je 45. izdanje Samoborske glazbene jeseni.

Na posljednjem koncertu 4. listopada nastupili su violinisti Sreten Krstić i Aleksandar Ivić, violisti Aleksandar Milošev i Hrvoje Philips, violončelistice Monika Leskovar i Jelena Očić, kontrabasiszbene jeseni – t Ivan Nestić i pijanistica Martina Filjak. Prvi na redu bio je Klavirskog seksteta u D-duru, op. 110 Felixa Mendelssohna Bartholdyja čiji su temperament i vedrinu, ali i melankoliju u nadahnutoj izvedbi ostvarili Martina Filjak, Sreten Krstić, Jelena Očić, Hrvoje Philips, Aleksandar Milošev i Ivan Nestić. Za kraj odabran je Gudački kvinteta u C-duru, D. 956, najcjenjenije djelo Franza Schuberta. Mistiku i snagu djela prenijeli su Aleksandar Ivić, Sreten Krstić, Jelena Očić, Monika Leskovar i Aleksandar Milošev, a svojom izvedbom izazvali su oduševljenje publike u samoborskoj župnoj crkvi svete Anastazije te je festival završio uz dugotrajan pljesak, učestale povike bravo i često vraćanje izvođača na scenu.

Na festivalu na 17. međunarodnom natjecanju mladih glazbenih umjetnika nagradu Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost zaslužila flautistica Lucija Stilinović, kojoj je pripalo 15.000 kuna a osim toga za nju će Mirela Ivičević napisati novu kompoziciju koja će biti praizvedena na Samoborskoj glazbenoj jeseni 2021. te su joj osigurani nastupi na festivalima Dubrovačke ljetne igre, Festival sv. Marka, Osorske glazbene večeri i 46. Samoborskoj glazbenoj jeseni 2021. godine.

Stručna prosudbena komisija 17. natjecanja Ferdo Livadić koju su činili Tomislav Fačini, Ivana Kocelj, Branko Mihanović, Zdravko Šljivac i Srećko Bradić odlučila je Nagradu Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora dodijeliti pijanistici Miji Pečnik za izvedbu Impromptua op. 32b Dore Pejačević. Time je Mia Pečnik osvojila 7.500 kuna te nastup na Samoborskoj glazbenoj jeseni 2021. godine.

45. Samoborska glazbena jesen

 

45. Samoborska glazbena jesen

Samoborska glazbena jesen održava se od 25. rujna do 4. listopada. Festival su otvorili Zagrebački solisti i violončelistica Monika Leskovar.

Zagrebački solisti ovogodišnje su izdanje započeli s tri Bachove Sinfonie - u D duru BWV 35, u f molu BWV 12 i u E duru BWV 29, da bi potom s violončelisticom Monikom Leskovar izveli Haydnov Koncert za violončelo i orkestar br. 1 u C duru za što su nagrađeni dugotrajnim pljeskom publike u župnoj crkvi Svete Anastazije. Za kraj programa Solisti su ostavili Beethovenov Gudački trio u c molu, op. 9 br. 3 (obr. S. Krstić), davši svoj doprinos obilježavanju 250. godišnjice skladateljeva rođenja. rvatske radio-televizije Hr

Druge večeri Samoborske glazbene jeseni nastupio je pijanist Lovro Pogorelić s Lisztovim Transcendentalnim etidama. Tehnički zahtjevne etide Pogorelić je iznio u njihovoj punini i tehnički nadmoćno, što se u njegovom dugogodišnjem opusu već podrazumijeva. Nagrađen je dugotrajnim pljeskom i ovacijama publike u samoborskoj župnoj crkvi.

Program Samoborske glazbene jeseni nastavljen je nastupom tri mlade glazbenice u sklopu 17. međunarodnog natjecanja mladih glazbenih umjetnika Ferdo Livadić.

Prva je nastupila pijanistica Mia Pečnik, koja je u prvom dijelu recitala svirala Sonatu br. 30 u E-duru, op. 109 Ludwiga van Beethovena te Nokturno op. 27 br. 2 u Des-duru i Baladu br. 2, op. 38 Frédérica Chopina, a slijedili su Impromptu, op. 32b Dore Pejačević i Transcendentalna etida br. 12 Chasse neige Franza Liszta.

Druga je pred publiku i žiri izašla flautistica Lucija Stilinović čiji je program sadržavao Rondo u D-duru, KV 184 za flautu i klavir Wolfganga Amadeusa Mozarta (uz klavirsku pratnju Zrinke Ivančić-Cikojević), Sonatu za flautu i klavir u D-duru, op. 94 Sergeja Prokofjeva, Tu Alma y la mia za flautu i klavir Dubravka Palanovića te Ariju Lenskog iz opere Evgenij Onjegin Petra Čajkovskog.

Program je zaključila harmonikašica Martina Jembrišak, koja se odlučila za praizvedbu skladbe Music for Isolated Musicians: XIX. Day 19 (Solo Accordion) Franca Prinslooa, potom Golden Rocks in the Moonlight Adalberta Markovića te na kraju za Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog.

Nagradu Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost dobila je flautistica Lucija Stilinović U prosudbenj komisiji su bili Tomislav Fačini, Ivana Kocelj, Branko Mihanović, Zdravko Šljivac i Srećko Bradić.

Luciji Stilinović pripalo je 15.000 kuna a za pobjednicu natjecanja Mirela Ivičević napisat će novu kompoziciju koja će biti praizvedena na Samoborskoj glazbenoj jeseni 2021., a pobjednica će nastupiti na festivalima Dubrovačke ljetne igre, Festival sv. Marka, Osorske glazbene večeri i Samoborska glazbena jesen 2021. godine.

Nagrada Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora pripala je pijanistici Miji Pečnik koja je osvojila 7.500 kuna i nastupit će na Samoborskoj glazbenoj jeseni 2021. godine.

Nastupili su i prošlogodišnji pobjednici ovog natjecanja – Trio Eusebius. Violinistica Eva Šulić, violončelistica Tonka Javorović i pijanist David Vuković na početku su praizveli skladbu Za njih troje koju je posebno za festival napisao Silvio Foretić koj je osobno nazočio izvedbi.

Slijedila je izvedba skladbe Espressioni notturne Petra Bergama te Zovu me Tryor Dubravka Detonija za čiju su izvedbu prošle godine i nagrađeni nagradom Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja. Za kraj svog programa Trio Eusebius ostavio je Klavirski trio br. 2, op. 67 u e-molu Dmitrija Šostakoviča, a dugotrajan pljesak izmamio je i dodatak – Ruske plesove iz baleta Petruška Igora Stravinskog.

INFRARED ART – UMJETNOST BUDUĆNOSTI

 

INFRARED ART – UMJETNOST BUDUĆNOSTI

Jedanajest slikarica i slikara prikazuje svoja infrared djela u Galeriji Sveti Ivan Zelina." Infrared Art je spoj umjetnosti i tehnologije. U području slikarstva radi se o inovativnoj metodi stvaranja jedinstvene slike dvostruke pojavnosti – jedne vidljive prostim okom na dnevnom svjetlu, a druge vidljive na infracrvenoj valnoj duljini tek pomoću infracrvene kamere. Taj novi način slikanja pokrenuo je i istraživanja tonova standardnih boja i pigmenata koja se koriste u umjetničkom slikarstvu, a razlikuju se po svojstvu apsorpcije infracrvenog svjetla, zapravo radi se o slikanju dviju slika u povezanom sloju koje sadrže različite vizualne informacije u vidljivom i bliskom infracrvenom spektru. Jer svaka od slikarskih boja može se napraviti na bezbroj načina, a da zadrži isto svojstvo apsorpcije svjetla u vidnom spektru ljudskoga oka, a potpuno drugačija svojstva u bliskom infracrvenom području. Na taj način možemo na jednoj podlozi slikati dvostruku sliku. Njezin razvoj i metoda temelje se na Infrared teoriji koju je razvio dr. sc. Vilko Žiljak sa svojim timom u kojem su dr. sc. profesori: Jana Žiljak Gršić, Ivana Žiljak Stanimirović i Klaudio Pap s Grafičkog fakulteta, a prva ju je u svoje slikarstvo implementirala hrvatska ak. slikarica i grafičarka Nada Žiljak, stvorivši tako novu vrstu slikarstva novim načinom slikanja. Nakon Nade Žiljak infrared metodu primjenjuje u svom umjetničkom izričaju i dr. art, slikarica Dijana Nazor, produbljujući znanstvenu praksu u području slikarstva, te po prvi puta istraživši i njezinu primjenu u segmentu retuša u konzervatorsko-restauratorskoj praksi.. Nastaju „dvolična“ djela, skrivenih, dvosmislenih poruka i znakova, kao odslik svijeta u kojem živimo, prostora i vremena dominacije višedimenzionalne stvarnosti. Potreba za inventivnošću, za novim, „dubljim“ ili drugačijim pogledom (u) umjetnosti, za pronalaskom novog izraza koji će umjetniku kao stvaralačkoj individui omogućiti ulaske u nove, drugačije dimenzije, rezultirala je i osnivanjem grupe Infra. Njoj, uz Nadu Žiljak i Dijanu Nazor pripadaju i Ana Guberina, Ana Divković, Ana Jakić Divković, Marija Galić, Ivica Fišter, Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski i Olena Sokolovska. " u katalogu za izložbu među ostalim piše Sanda Stanaćev Bajzek .

Izložbu INFRARED ART – UMJETNOST BUDUĆNOSTI može se razgledati do 30 rujna radnim danima od 10 do 17 a vikendom od 10 do 17 sati.

NOVI TJEDAN SCENE AMADEO U GALERIJI KLOVIĆEVIH DVORA U ZAGREBU

 

NOVI TJEDAN SCENE AMADEO U GALERIJI KLOVIĆEVIH DVORA U ZAGREBU

U trećem tjednu Scene AMADEO nastupi Ansambla Illyrica i Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije

U utorak, 01.09. nastupit će Ansambl Illyrica, internacionalni komorni sastav čiji su članovi mladi glazbenici s raznovrsnim kulturološkim korijenima, ali međusobno povezani obrazovanjem u Hrvatskoj – Nika Bauman (flauta), , Iva Casian-Lakoš (violončelo), Marko Ferlan (gitara), a 2017. godine im se pridružuje Hiwote Tadesse (viola). Etnička raznovrsnost donosi mješavinu hrvatskog, austrijskog, slovenskog, meksičkog, etiopskog i američkog temperamenta, te članovi izvode djela skladatelja iz tih područja kao i ona majstora zapadne klasične glazbe. Inovativna kombinacija instrumenata u ansamblu vodila je stvaranju repertoara koji se sastoji od originalnih djela, vlastitih aranžmana te novih kompozicija mladih skladatelja pisanih upravo za Illyricu.

Subota, 05.09. donosi nastup Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije koji će izvesti autorske skladbe Mirona Hausera. Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, jedini profesionalni sastav te vrste u Hrvatskoj, svojim neprekidnim djelovanjem više od sedam desetljeća, svrstava se među najdugovječnije big bandove na svijetu. Utemeljen je u sezoni 1946./1947. kao Plesni orkestar Radio Zagreba za potrebe radijskih emisija i snimanja, da bi s vremenom počeo i javno nastupati; osim sudjelovanja u mnogim javnim emisijama te samostalnih koncerata u zemlji i inozemstvu, od 2000. godine održava vlastiti koncertni ciklus koji se izravno prenosi na Trećem programu Hrvatskoga radija. Jedna od posebnosti orkestra je što većina njegovih članova, osim kao izvođači, djeluju i kao skladatelji i aranžeri.

Svi koncerti počinju u 20:30 sati u Galeriji Klovićevih dvora. Ulaznice dostupne na: ulaznice.hr/r/Ljetna_Scena_Amadeo

Više o programu na: www.scenaamadeo.hr

ZAGREBAČKI SOLISTi U GLAZBENOM DVORIŠTU

 

ZAGREBAČKI SOLISTi U GLAZBENOM DVORIŠTU

Solisti sviraju Zagrebu uz obljetnicu Ive Robića i filma Tko pjeva zlo ne misli

Zagrebački solisti treću godinu zaredom sviraju u dvorištu Doma Zagrebačkih solista, na Markovom trgu br. 9. Projekt Glazbeno dvorište realizira se u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, a donosi dva koncerta - jedan u kojem će se izvoditi najpoznatija djela posvećena Zagrebu te koncert na kojem će se svirati poznata filmska glazba.

Na koncertu Sviramo Zagrebu, 29.8. u 21 sat, slušat će se gudačke obrade poznatih pjesama posvećenih gradu Zagrebu. Koncertom će se, uz pjesme gradu i zagrebačke salonske pjesme, obilježiti i 20. obljetnica smrti Ive Robića, legendarnog Mister Morgena - koji je, baš kao i Zagrebački solisti, ime grada Zagreba proslavio diljem svijeta.

Koncert Najpoznatije filmske melodije, 3.9. u 21 sat, obilježava 50. godišnjicu nastanka kultnog gornjogradskog filma Tko pjeva zlo ne misli. Uz poznate brojeve iz antologijskog djela hrvatske kinematografije, Zagrebački solisti izvest će i slavne filmske melodije u obradi za gudački ansambl.

U vrijeme održavanja Glazbenog dvorišta, a u okviru projekta Okolo, koji se također realizira u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, može se pogledati prostornu instalaciju promjenjivih dimenzija Ples kroz život autorice Ane Marie Maravić.

Ulaz je slobodan, a zbog epidemioloških mjera i pridržavanja socijalne distance, ograničen broj ulaznica potrebno je rezervirati na mail: press.solisti@gmail.com .

FILM NA OTOKU ZLARINU

 

FILM NA OTOKU ZLARINU

Kulturno ljeto na otoku Zlarinu završilo je u filmskom tonu. Putujuća projekcija kratkometražnih filmova Betina Film Festivala (BAFF) privukla je brojne Zlarinjane i turiste.

Filmsku projekciju otvorio je direktor Betina Film Festivala, Frane Bilić koji se zahvalio Katarini Gregov, direktorici Turističke Zajednice Zlarin što je ugostila ovu putujuću projekciju i omogućila prikazivanje na otoku.

Publika je imala priliku pogledati neke od najboljih filmova prvog i drugog izdanja festivala. Uz animirani film ‘Biciklisti’, redatelja Veljka Popovića kratko filmsko putovanje upriličio je i zlarinski redatelj i glumac Leon Lučev.
Autor pobjedničkog filma drugog izdanja festivala ‘Malo se sjećam tog dana’ zahvalio se Betina Film Festivalu što su prepoznali i nagradili njegov rad, ali i što su po prvi put doveli i prikazali film publici na njegovom rodnom Zlarinu.

Gost iznenđenja bio je protagonist dokumentarnog filma ‘Uvik isto’, šibenski košarkaš Dario Šarić . Ispred platna pridružila mu se i redateljica filma Slavica Šnur koja je rekla kako je to film o ljubavi i o čovjeku koji je uspio u onome što najviše voli, ali ostao uvijek isti poštujući svoju obitelj, tradiciju i voljenu Dalmaciju.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Bruna Alfier

FESTIVAL UMJETNIČKIH ZASTAVICA ZAGREB

 

  

                                                                      

 

               

 

 

 

 

 

 

FESTIVAL UMJETNIČKIH ZASTAVICA ZAGREB

 

U Zagrebu do 20. kolovoza održava se Festival umjetničkih zastava malog formata jedinstveni takve vrste u Europi.

Uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba i Grada Zagreba u užem centru izloženo je 350 umjetničkih zastavica iz 20-ak zemalja svijeta. Festival umjetničkih zastavica Zagreb se ove godine po prvi put samostalno predstavlja i odvaja od Međunarodnog uličnog festivala Cest is d'Best, prikazujući najveći broj umjetničkih zastavica u 12 godina, koliko se izlažu u našem gradu.

Umjetnički radovi izrađeni su u najrazličitijim tehnikama i mogu se vidjeti na Trgu bana Josipa Jelačića (početak Bakačeve), Zrinjevcu, Europskom trgu i u Ulici Augusta Cesarca. Tema ovogodišnjeg festivala je „Identitet Europe (Europa intimno)“, a svaki autor je  prikazao elemente kako vidi Europu danas kroz svoju likovnu interpretaciju.

Ovogodišnje nove zastavice izložene su na Zrinjevcu između drveća, a pristigle su iz 13 zemalja (Argentine,  Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Finske, Hrvatske, Indije, Italije, Kanade, Rusije, SAD-a, Slovenije, Srbije i Urugvaja). Među ostalima izloženi su i radovi poznatih umjetnika Hanibala Salvara i dr Vilka Žiljka iz Zagreba, dr. art. prof. Seije Ulkuminei iz Finske; dr. art. doc. Marine Đira, akademske kiparice; dr. art. prof. Marijana Rihtera, akademskog slikara; mr. art. Janka Oraća akademskog slikara i grafičara iz Slovenije te brojnih drugih akademskih umjetnika i prof. likovne kulture

. Realizatori programa su Kraljevi ulice i njihov kreativni tim koji vodi dr. art. Dijana Nazor Čorda, dok logo potpisuje Boris Ljubičić.

 

 

                                                                      

 

               

 

 

 

 

 

 

FESTIVAL UMJETNIČKIH ZASTAVICA ZAGREB

 

U Zagrebu do 20. kolovoza održava se Festival umjetničkih zastava malog formata jedinstveni takve vrste u Europi.

Uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba i Grada Zagreba u užem centru izloženo je 350 umjetničkih zastavica iz 20-ak zemalja svijeta. Festival umjetničkih zastavica Zagreb se ove godine po prvi put samostalno predstavlja i odvaja od Međunarodnog uličnog festivala Cest is d'Best, prikazujući najveći broj umjetničkih zastavica u 12 godina, koliko se izlažu u našem gradu.

Umjetnički radovi izrađeni su u najrazličitijim tehnikama i mogu se vidjeti na Trgu bana Josipa Jelačića (početak Bakačeve), Zrinjevcu, Europskom trgu i u Ulici Augusta Cesarca. Tema ovogodišnjeg festivala je „Identitet Europe (Europa intimno)“, a svaki autor je  prikazao elemente kako vidi Europu danas kroz svoju likovnu interpretaciju.

Ovogodišnje nove zastavice izložene su na Zrinjevcu između drveća, a pristigle su iz 13 zemalja (Argentine,  Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Finske, Hrvatske, Indije, Italije, Kanade, Rusije, SAD-a, Slovenije, Srbije i Urugvaja). Među ostalima izloženi su i radovi poznatih umjetnika Hanibala Salvara i dr Vilka Žiljka iz Zagreba, dr. art. prof. Seije Ulkuminei iz Finske; dr. art. doc. Marine Đira, akademske kiparice; dr. art. prof. Marijana Rihtera, akademskog slikara; mr. art. Janka Oraća akademskog slikara i grafičara iz Slovenije te brojnih drugih akademskih umjetnika i prof. likovne kulture

. Realizatori programa su Kraljevi ulice i njihov kreativni tim koji vodi dr. art. Dijana Nazor Čorda, dok logo potpisuje Boris Ljubičić.

 

 

Premijerka

Galić, Zoran Komar i Velimir Visković,urednik knjige.

Premijerka

Knjiga Jadranke Kosor "Premijerka",objavljena u nakladi Ljevak, predstavljena je u Hrvatskom novinarskom domu. Knjigu su predstavili Žarko Puhovski, Sonja Šarunić, Zoran Komar i urednik knjige Velimir Visković koji je pročitao tekst Mirka Galića koji je je trebao biti nazočan ali se ispričao.

"U ovoj knjizi Jadranka Kosor potanko izvještava o detaljima mnogobrojnih političkih susreta, donošenja odluka, o zakulisnim političkim igrama. U fokusu je pritom njezina uloga u okončanju pristupnih pregovora za EU; zasigurno, s ove vremenske distance, najuspješniji njezin doprinos hrvatskoj državnoj politici.

Jadranka Kosor je talentirana pripovjedačica, izvrsnoga autorskog stila, ona govori i o razdobljima svojega života koji nisu toliko važni za javnost: o djetinjstvu, djevojaštvu, o novinarskim počecima u Večernjem listu i na Radio Zagrebu... Govori i o svojim brakovima. Piše razotkrivajući svoju osjećajnu stranu, bez uljepšavanja, govori potresno i o traumama koje su obilježile njezin život. Zbog toga ovoj knjizi prije pristaje žanrovska odrednica autobiografske proze nego memoaristike.

Doista, valja istaknuti kako ova knjiga ide u red ponajboljih hrvatskih autobiografija. Ona će zbog svojih stilističkih kvaliteta zasigurno biti zanimljiva i čitateljima koji nisu primarno fokusirani na politiku." rekao je Velimir Visković.

U uvodu Jadranka Kosor piše:"Ovu knjigu posvećujem djevojčicama, osobito onima koje se boje. Djevojčicama koje rastu okružene predrasudama...djevojčicama koje se boje kad rastu bez očeva i iza kojih ne stoji nitko ni u djetinjstvu, ni kad odrastu pa postanu žene. Moja je baka većinu svojega života bila samohrana majka. Bila je žena koja je živjela sama. Moja je majka cijeli svoj život bila samohrana majka. Bila je žena koja je živjela sama. Ja sam većinu svojega života bila samohrana majka.
Čitajući svoj život i živote drugih žena shvatila sam i zašto je društveno nepoželjno i nerazumno biti žena koja živi sama. Osobito ona koja je razvedena i samohrana majka. U takvim okolnostima baš ništa nije olakotna okolnost: ni kad si ministrica, ni kad si zastupnica, ni kad si premijerka, ni kad si konobarica, profesorica, čistačica, liječnica, inženjerka, kuharica ili učiteljica.

Nakon predstavljača knjige Jadranka Kosor pročitala je potresni ulomak iz knijige o njezinoj žudnji za ocem koji je fizički postojao ali ga ona kao dijete nije imala.

...

Novo mjesto za druženje s knjigom

Novo mjesto za druženje s knjigom

Fraktura je proslavila osamnaesti rođendan otvaranjem knjižare! Najbolja literatura, slogan je i program knjižare u kojoj se mogu pronaći izdanja Frakture, izabrana izdanja drugih nakladnika, beletristika i publicistika, stripovi i monografije. O svakoj knjizi može se porazgovarati, dobiti preporuku za čitanje. Knjižara je zamišljena kao prostor druženja i razgovora o knjizi, mjesto na kojem će se svaki ljubitelj knjige osjećati kao kod kuće. Dnevni boravak za sve ljubitelje knjige ima što ponuditi i u večernjim satima jer se u Knjižari Fraktura organiziraju razgovori s piscima, tribine, predstavljanja knjiga, programi književnih festivala, rasprave o aktualnim temama, ali i poneki unplugged koncert.

Knjižara Fraktura u Ulici kneza Mislava 17 u središtu Zagreba novo je mjesto za ljubitelje knjige u kojem se štošta može vidjeti i doživjeti. U umjetnički osmišljenom interijeru ako vam pogled pobjegne prema stropu – imat ćete što vidjeti! Čitav strop oslikao je Tomislav Buntak, poznati slikar i dekan Akademije likovnih umjetnosti. Strop je podijeljen u niše, a u svakoj od njih nalazi se po jedan crtež s mnoštvom likova. Svi crteži inspirirani su djelima klasične književnosti.

Nasuprot Domu likovnih umjetnika, u neposrednoj blizini je gimnazija u Križanićevoj a nasuprot je zgrada u kojoj je za vrijeme Drugoga svjetskoga rata stanovao Miroslav Krleža. U susjedstvu je Kinoklub Zagreb a iza ugla Oris kuća arhitekture. U ponedjeljak, 6. 7. Marko Pogačar predstavio je knjigu Korov, ili protiv književnosti. Razgovor s autorom vodio je Kruno Lokotar.

U utorak, 7. 7., na raporedu je bio Damir Zlatar Frey: Istarska Lady Macbeth. Uz autora o knjizi su govorili Sibila Petlevski i Seid Serdarević a ulomke iz knjige čitale su Natalija Đorđević i Mada Peršić, uz glazbenu izvedbu Olge Kaminske.

U srijeda, 8. 7., tema je bila, Translator’s corner – razgovor s prevoditeljima

Miom Pervan, Anom Badurina I sa Markom Kovačićem .

Križ pomirenja

14. Festival tolerancije pratila je i izložba Vere Fischer – Križ pomirenja

Kako dva jednostavna simbola mogu snažno prikazati odnose u društvu i želju za pomirenjem religija, prikazano je na izložbi u Galeriji Erdeljac.

Križem od cedra s Davidovom zvijezdom umjesto Kristova srca, Vera Fischer na simboličan je način pomirila židovstvo i kršćanstvo, dvije religije koje su snažno utjecale i na njezin život. Izložba Vere Fischer – Križ pomirenja može se pogledati još danas u u zagrebačkoj Galeriji Erdeljac.

„

Vera Fischer borila se protiv predrasuda, bila je multimedijalna, angažirana i avangardna umjetnica okrenuta subkulturi. Rođena u zagrebačko-židovskoj obitelji, prvu skulpturu izradila je u pijesku 1943., kada su je prije pada Italije iz koncentracijskog logora Kampor na Rabu, talijanski čuvari vodili na kupanje. Tada je shvatila da želi postati kiparica, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i snažno obilježila hrvatsko umjetničko stvaralaštvo od sredine prošlog stoljeća pa do smrti 2009."- rekao jelikovni i književni kritičar i esejist Milan Bešlić.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Željko Novaković

Osmi Festival svjetske književnosti

Osmi Festival svjetske književnosti

Zagreb, 6.–12. rujna 2020.

Osmi Festival svjetske književnosti u organizaciji nakladničke kuće Fraktura, kao i sve manifestacije u 2020., održavaju se u neizvjesnoj atmosferi u svijetu zbog pandemije. U Zagrebu situacija je dodatno otežana životom nakon potresa. Mnoge su kulturne institucije u centru grada stradale 22. ožujka a jedna je od njih je i zgrada Hrvatskoga glazbenog zavoda. Ipak zgrada Hrvatskoga glazbenog zavoda svoja će vrata u obje dvorane otvoriti upravo za Festival svjetske književnosti.

Osmi Festival svjetske književnosti kao i svake godine ugostit će brojne domaće, europske i svjetske književnike. Ove godine cjelokupan program moći će se, za razliku od prethodnih izdanja Festivala, predstaviti tek u kolovozu. Dio programa održat će se virtualno ali veći dio bit će u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda u Gundulićevoj 6. Novost su programi u Knjižari Fraktura, koja se otvara 4. srpnja u Ulici kneza Mislava na broju 17, te programi u Studiju na otvorenom Hrvatske radiotelevizije na Prisavlju, koji će se ujedno prenositi uživo na Trećem programu Hrvatske televizije, tako da će Festival i doslovno ući u domove mnogih. Dio programa prenosit će se uživo putem internetskih platformi a Festival će poduprijeti Styria kroz svoje kanale. Vizual Festivala ponovno je, četvrti put zaredom izabran na natječaju za izradu plakata koji zajednički organiziraju Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu i nakladnička kuća Fraktura. Među brojnim ponuđenim rješenjima kao najbolji nagrađen je rad studenta četvrte godine Slikarskog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Mihaela Kolarića.

Kao i svih godina dosad, u Studiju Moderne galerije "Josip Račić" u Zagrebu otvorit će se skupna izložba radova dvadesetak hrvatskih likovnih umjetnika raznih generacija, inspiriranih književnim djelima a u Galeriji Šira bit će izloženi radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, također inspirirani književnim motivima. Za sve to angažirali su se profesori Tomislav Buntak, Majo Rožman, Natalija Nikpalj, Alen Novoselec i Miran Šabić.

Festival svjetske književnosti ima i svoje izvanredne programe – Tribine Razotkrivanje, Dvostruki portret te Pisac i njegov čitatelj. Nastavlja se i s Književnom matinejom, čiji je cilj približavanje suvremene književnosti mladim čitateljima a koja nastaje u suradnji sa zagrebačkim gimnazijama i srednjim školama, čiji će učenici ove godine razgovarati s Ivicom Prtenjačom, Mihaelom Gašpar i Antom Zlatkom Stolicom. Svoj dolazak u Zagreb na Osmi Festival svjetske književnosti dosad su potvrdili Semezdin Mehmedinović, Etgar Keret, pripovjedač kratkih priča, Francesca Melandri, autorica potresnog romana Prava krv i "pisma iz budućnosti" , francuski autor Philippe Claudel, dva pisca iz Norveške Geir Gulliksen, romanopisac i urednik knjiga Karla Ovea Knausgårda, te Ole Thorstensen, autor jedne od najprevođenijih knjiga pripovjedne publicistike Raditi kako treba, Dorthe Nors iz Danske, kandidatkinja za Nagradu Man Booker International, Immanuel Mifsud s Malte, dobitnik Europske nagrade za književnost, Aslı Erdoğan, turska disidentica koja već godinama živi u egzilu u Njemačkoj, Michael Martens, autor suvremene biografije Ive Andrića, njemačka pjesnikinja Sünje Lewejohann, te Bogdan-Alexandru Stănescu, rumunjski pisac srednje generacije, a od domaćih autora nastupit će Boris Buden, Đurđica Čilić, Ivana Rogar, Lara Mitraković i Ivana Sajko. Ove će se godine održati i niz okruglih stolova posvećenih aktualnim temama i prilikama.

Kao i uvijek, svi razgovori prevodit će se simultano.

Festivala svjetske književnosti nastaje na osnovi suradnje autora, pisaca, prevoditelja, likovnih umjetnika i glumaca, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba, programa Kreativna Europa, Fondacije Jan Michalski, mreže Traduki, sponzora Hrvatske elektroprivrede, Barcaffea, Turističke zajednice Grada Zagreba, Akademije likovne umjetnosti, Moderne galerije, HDLU-a, suradnje s inozemnim institutima i veleposlanstvima i pomoći partnera: Hrvatskoga glazbenog zavoda, 24sata, Expressa, Večernjeg lista, Hrvatske radiotelevizije, Međunarodnog književnog festivala Vilenica, Međunarodnog književnog festivala Cúirt, Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, EUROteh KONGRESa, zagrebačkih ugostitelja, restorana Apetit City Restaurant & Bar, Restorana Vinodol te Hotela Palace, koji je također stradao u potresu i svoja će vrata otvoriti 1. rujna a prvi će gosti u obnovljenom hotelu biti upravo pisci.