Premijerka

Galić, Zoran Komar i Velimir Visković,urednik knjige.

Premijerka

Knjiga Jadranke Kosor "Premijerka",objavljena u nakladi Ljevak, predstavljena je u Hrvatskom novinarskom domu. Knjigu su predstavili Žarko Puhovski, Sonja Šarunić, Zoran Komar i urednik knjige Velimir Visković koji je pročitao tekst Mirka Galića koji je je trebao biti nazočan ali se ispričao.

"U ovoj knjizi Jadranka Kosor potanko izvještava o detaljima mnogobrojnih političkih susreta, donošenja odluka, o zakulisnim političkim igrama. U fokusu je pritom njezina uloga u okončanju pristupnih pregovora za EU; zasigurno, s ove vremenske distance, najuspješniji njezin doprinos hrvatskoj državnoj politici.

Jadranka Kosor je talentirana pripovjedačica, izvrsnoga autorskog stila, ona govori i o razdobljima svojega života koji nisu toliko važni za javnost: o djetinjstvu, djevojaštvu, o novinarskim počecima u Večernjem listu i na Radio Zagrebu... Govori i o svojim brakovima. Piše razotkrivajući svoju osjećajnu stranu, bez uljepšavanja, govori potresno i o traumama koje su obilježile njezin život. Zbog toga ovoj knjizi prije pristaje žanrovska odrednica autobiografske proze nego memoaristike.

Doista, valja istaknuti kako ova knjiga ide u red ponajboljih hrvatskih autobiografija. Ona će zbog svojih stilističkih kvaliteta zasigurno biti zanimljiva i čitateljima koji nisu primarno fokusirani na politiku." rekao je Velimir Visković.

U uvodu Jadranka Kosor piše:"Ovu knjigu posvećujem djevojčicama, osobito onima koje se boje. Djevojčicama koje rastu okružene predrasudama...djevojčicama koje se boje kad rastu bez očeva i iza kojih ne stoji nitko ni u djetinjstvu, ni kad odrastu pa postanu žene. Moja je baka većinu svojega života bila samohrana majka. Bila je žena koja je živjela sama. Moja je majka cijeli svoj život bila samohrana majka. Bila je žena koja je živjela sama. Ja sam većinu svojega života bila samohrana majka.
Čitajući svoj život i živote drugih žena shvatila sam i zašto je društveno nepoželjno i nerazumno biti žena koja živi sama. Osobito ona koja je razvedena i samohrana majka. U takvim okolnostima baš ništa nije olakotna okolnost: ni kad si ministrica, ni kad si zastupnica, ni kad si premijerka, ni kad si konobarica, profesorica, čistačica, liječnica, inženjerka, kuharica ili učiteljica.

Nakon predstavljača knjige Jadranka Kosor pročitala je potresni ulomak iz knijige o njezinoj žudnji za ocem koji je fizički postojao ali ga ona kao dijete nije imala.

...

Novo mjesto za druženje s knjigom

Novo mjesto za druženje s knjigom

Fraktura je proslavila osamnaesti rođendan otvaranjem knjižare! Najbolja literatura, slogan je i program knjižare u kojoj se mogu pronaći izdanja Frakture, izabrana izdanja drugih nakladnika, beletristika i publicistika, stripovi i monografije. O svakoj knjizi može se porazgovarati, dobiti preporuku za čitanje. Knjižara je zamišljena kao prostor druženja i razgovora o knjizi, mjesto na kojem će se svaki ljubitelj knjige osjećati kao kod kuće. Dnevni boravak za sve ljubitelje knjige ima što ponuditi i u večernjim satima jer se u Knjižari Fraktura organiziraju razgovori s piscima, tribine, predstavljanja knjiga, programi književnih festivala, rasprave o aktualnim temama, ali i poneki unplugged koncert.

Knjižara Fraktura u Ulici kneza Mislava 17 u središtu Zagreba novo je mjesto za ljubitelje knjige u kojem se štošta može vidjeti i doživjeti. U umjetnički osmišljenom interijeru ako vam pogled pobjegne prema stropu – imat ćete što vidjeti! Čitav strop oslikao je Tomislav Buntak, poznati slikar i dekan Akademije likovnih umjetnosti. Strop je podijeljen u niše, a u svakoj od njih nalazi se po jedan crtež s mnoštvom likova. Svi crteži inspirirani su djelima klasične književnosti.

Nasuprot Domu likovnih umjetnika, u neposrednoj blizini je gimnazija u Križanićevoj a nasuprot je zgrada u kojoj je za vrijeme Drugoga svjetskoga rata stanovao Miroslav Krleža. U susjedstvu je Kinoklub Zagreb a iza ugla Oris kuća arhitekture. U ponedjeljak, 6. 7. Marko Pogačar predstavio je knjigu Korov, ili protiv književnosti. Razgovor s autorom vodio je Kruno Lokotar.

U utorak, 7. 7., na raporedu je bio Damir Zlatar Frey: Istarska Lady Macbeth. Uz autora o knjizi su govorili Sibila Petlevski i Seid Serdarević a ulomke iz knjige čitale su Natalija Đorđević i Mada Peršić, uz glazbenu izvedbu Olge Kaminske.

U srijeda, 8. 7., tema je bila, Translator’s corner – razgovor s prevoditeljima

Miom Pervan, Anom Badurina I sa Markom Kovačićem .

Križ pomirenja

14. Festival tolerancije pratila je i izložba Vere Fischer – Križ pomirenja

Kako dva jednostavna simbola mogu snažno prikazati odnose u društvu i želju za pomirenjem religija, prikazano je na izložbi u Galeriji Erdeljac.

Križem od cedra s Davidovom zvijezdom umjesto Kristova srca, Vera Fischer na simboličan je način pomirila židovstvo i kršćanstvo, dvije religije koje su snažno utjecale i na njezin život. Izložba Vere Fischer – Križ pomirenja može se pogledati još danas u u zagrebačkoj Galeriji Erdeljac.

„

Vera Fischer borila se protiv predrasuda, bila je multimedijalna, angažirana i avangardna umjetnica okrenuta subkulturi. Rođena u zagrebačko-židovskoj obitelji, prvu skulpturu izradila je u pijesku 1943., kada su je prije pada Italije iz koncentracijskog logora Kampor na Rabu, talijanski čuvari vodili na kupanje. Tada je shvatila da želi postati kiparica, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i snažno obilježila hrvatsko umjetničko stvaralaštvo od sredine prošlog stoljeća pa do smrti 2009."- rekao jelikovni i književni kritičar i esejist Milan Bešlić.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Željko Novaković