srijeda, 30. rujna 2020.

45. Samoborska glazbena jesen

 






45. Samoborska glazbena jesen


Samoborska glazbena jesen održava se od 25. rujna do 4. listopada. Festival su otvorili Zagrebački solisti i violončelistica Monika Leskovar.

Zagrebački solisti ovogodišnje su izdanje započeli s tri Bachove Sinfonie - u D duru BWV 35, u f molu BWV 12 i u E duru BWV 29, da bi potom s violončelisticom Monikom Leskovar izveli Haydnov Koncert za violončelo i orkestar br. 1 u C duru za što su nagrađeni dugotrajnim pljeskom publike u župnoj crkvi Svete Anastazije. Za kraj programa Solisti su ostavili Beethovenov Gudački trio u c molu, op. 9 br. 3 (obr. S. Krstić), davši svoj doprinos obilježavanju 250. godišnjice skladateljeva rođenja. rvatske radio-televizije Hr

Druge večeri Samoborske glazbene jeseni nastupio je pijanist Lovro Pogorelić s Lisztovim Transcendentalnim etidama. Tehnički zahtjevne etide Pogorelić je iznio u njihovoj punini i tehnički nadmoćno, što se u njegovom dugogodišnjem opusu već podrazumijeva. Nagrađen je dugotrajnim pljeskom i ovacijama publike u samoborskoj župnoj crkvi.

Program Samoborske glazbene jeseni nastavljen je nastupom tri mlade glazbenice u sklopu 17. međunarodnog natjecanja mladih glazbenih umjetnika Ferdo Livadić.

Prva je nastupila pijanistica Mia Pečnik, koja je u prvom dijelu recitala svirala Sonatu br. 30 u E-duru, op. 109 Ludwiga van Beethovena te Nokturno op. 27 br. 2 u Des-duru i Baladu br. 2, op. 38 Frédérica Chopina, a slijedili su Impromptu, op. 32b Dore Pejačević i Transcendentalna etida br. 12 Chasse neige Franza Liszta.

Druga je pred publiku i žiri izašla flautistica Lucija Stilinović čiji je program sadržavao Rondo u D-duru, KV 184 za flautu i klavir Wolfganga Amadeusa Mozarta (uz klavirsku pratnju Zrinke Ivančić-Cikojević), Sonatu za flautu i klavir u D-duru, op. 94 Sergeja Prokofjeva, Tu Alma y la mia za flautu i klavir Dubravka Palanovića te Ariju Lenskog iz opere Evgenij Onjegin Petra Čajkovskog.

Program je zaključila harmonikašica Martina Jembrišak, koja se odlučila za praizvedbu skladbe Music for Isolated Musicians: XIX. Day 19 (Solo Accordion) Franca Prinslooa, potom Golden Rocks in the Moonlight Adalberta Markovića te na kraju za Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog.

Nagradu Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost dobila je flautistica Lucija Stilinović U prosudbenj komisiji su bili Tomislav Fačini, Ivana Kocelj, Branko Mihanović, Zdravko Šljivac i Srećko Bradić.

Luciji Stilinović pripalo je 15.000 kuna a za pobjednicu natjecanja Mirela Ivičević napisat će novu kompoziciju koja će biti praizvedena na Samoborskoj glazbenoj jeseni 2021., a pobjednica će nastupiti na festivalima Dubrovačke ljetne igre, Festival sv. Marka, Osorske glazbene večeri i Samoborska glazbena jesen 2021. godine.

Nagrada Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora pripala je pijanistici Miji Pečnik koja je osvojila 7.500 kuna i nastupit će na Samoborskoj glazbenoj jeseni 2021. godine.

Nastupili su i prošlogodišnji pobjednici ovog natjecanja – Trio Eusebius. Violinistica Eva Šulić, violončelistica Tonka Javorović i pijanist David Vuković na početku su praizveli skladbu Za njih troje koju je posebno za festival napisao Silvio Foretić koj je osobno nazočio izvedbi.

Slijedila je izvedba skladbe Espressioni notturne Petra Bergama te Zovu me Tryor Dubravka Detonija za čiju su izvedbu prošle godine i nagrađeni nagradom Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja. Za kraj svog programa Trio Eusebius ostavio je Klavirski trio br. 2, op. 67 u e-molu Dmitrija Šostakoviča, a dugotrajan pljesak izmamio je i dodatak – Ruske plesove iz baleta Petruška Igora Stravinskog.


srijeda, 2. rujna 2020.

INFRARED ART – UMJETNOST BUDUĆNOSTI

 





INFRARED ART – UMJETNOST BUDUĆNOSTI


Jedanajest slikarica i slikara prikazuje svoja infrared djela u Galeriji Sveti Ivan Zelina." Infrared Art je spoj umjetnosti i tehnologije. U području slikarstva radi se o inovativnoj metodi stvaranja jedinstvene slike dvostruke pojavnosti – jedne vidljive prostim okom na dnevnom svjetlu, a druge vidljive na infracrvenoj valnoj duljini tek pomoću infracrvene kamere. Taj novi način slikanja pokrenuo je i istraživanja tonova standardnih boja i pigmenata koja se koriste u umjetničkom slikarstvu, a razlikuju se po svojstvu apsorpcije infracrvenog svjetla, zapravo radi se o slikanju dviju slika u povezanom sloju koje sadrže različite vizualne informacije u vidljivom i bliskom infracrvenom spektru. Jer svaka od slikarskih boja može se napraviti na bezbroj načina, a da zadrži isto svojstvo apsorpcije svjetla u vidnom spektru ljudskoga oka, a potpuno drugačija svojstva u bliskom infracrvenom području. Na taj način možemo na jednoj podlozi slikati dvostruku sliku. Njezin razvoj i metoda temelje se na Infrared teoriji koju je razvio dr. sc. Vilko Žiljak sa svojim timom u kojem su dr. sc. profesori: Jana Žiljak Gršić, Ivana Žiljak Stanimirović i Klaudio Pap s Grafičkog fakulteta, a prva ju je u svoje slikarstvo implementirala hrvatska ak. slikarica i grafičarka Nada Žiljak, stvorivši tako novu vrstu slikarstva novim načinom slikanja. Nakon Nade Žiljak infrared metodu primjenjuje u svom umjetničkom izričaju i dr. art, slikarica Dijana Nazor, produbljujući znanstvenu praksu u području slikarstva, te po prvi puta istraživši i njezinu primjenu u segmentu retuša u konzervatorsko-restauratorskoj praksi.. Nastaju „dvolična“ djela, skrivenih, dvosmislenih poruka i znakova, kao odslik svijeta u kojem živimo, prostora i vremena dominacije višedimenzionalne stvarnosti. Potreba za inventivnošću, za novim, „dubljim“ ili drugačijim pogledom (u) umjetnosti, za pronalaskom novog izraza koji će umjetniku kao stvaralačkoj individui omogućiti ulaske u nove, drugačije dimenzije, rezultirala je i osnivanjem grupe Infra. Njoj, uz Nadu Žiljak i Dijanu Nazor pripadaju i Ana Guberina, Ana Divković, Ana Jakić Divković, Marija Galić, Ivica Fišter, Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski i Olena Sokolovska. " u katalogu za izložbu među ostalim piše Sanda Stanaćev Bajzek .

Izložbu INFRARED ART – UMJETNOST BUDUĆNOSTI može se razgledati do 30 rujna radnim danima od 10 do 17 a vikendom od 10 do 17 sati.