Eroica u HNK

 Eroica u HNK

Treća simfonija Eroica Ludwiga van Beethovena pod ravnanjem maestra Nikše Bareze te u izvedbi orkestra Opere Hrvatskog narodnog kazališta ( HNK ) izvedena je sinoć 28. 11. 2020.u Zagrebu.

U simfoniji se nalazi Beethovenova interna borba, njegovo gubljenje sluha, nešto najstrašnije što se glazbeniku može dogoditi ali i njegov prkos prema toj sudbini i neukrotivi optimizam prema boljemu, rekao je maestro Bareza obraćajući se na samom početku publici. U izvedbu te posebne glazbene večeri publiku je uveo Đuro Tikvica, izvodeći Beethovenove Varijacije i fugu za klavir u Es-duru (Eroica varijacije) koje je skladatelj poslije upotrijebio u zadnjem stavku simfonije.

U ponedjeljak 30. studenogaTreća simfonija Eroica izvest će se ponovno. Svi gledatelji koji su kupili ulaznice za Carmen za taj isti dan (a koja je otkazana zbog epidemioloških razloga) imaju slobodan ulaz na koncert. Ulaznice se mogu zamijeniti na blagajni.

Graditi i slikati grad

 

Graditi i slikati grad

Izložba slika zagrebačkog arhitekta i akademskog slikara Vinka Uhlika može se pogledati do 28.11.2020 u kući arhitekture "Oris" u Zagrebu. Predstavljene su 42 slike koje predstavljaju autorov opus od 60 godina slikarstva. Izložba u "Orisu" organizirana je na poziv arhitekta Andrije Rusana nakon promocije Uhlikove monograafije „Graditi i slikati grad“.

Vinko Uhlik godine1957. diplomirao je slikarstvo u klasi profesora OTONA POSTRUŽNIKA na Akademiji Likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Godine1958.prvi put izlaže u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u grupi „Zagrebački krug“.

Od 1959 do 1961 izlaže sa grupom „Staza“ i „15 Mladih“ u Modernoj galeriji u Zagrebu te u Dioklecijanovoj palači u Splitu.

Od 1958 godine redovno strudira arhitekturu koju diplomira 1965 godine ,na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u klasi prof. VLADIMIRA TURINE.

Dizajnira tipske montažne fasade ,ulaze u objekte ,tipske stanove što se sve primjenjuje u izgradnji velikog broja četverokatnica i osmerokatnica u Zagrebu.

Samostalno projektira škole,dječje vrtiće, robnu kuću ( Zapruđe, Utrina, Trnsko, Borongaj, Velika Gorica, Jarun i drugdje).

Likovno uređuje stručne časopise JUGOMONT, PREFABRIKATI ,List Hrvatske matice iseljenika ,monografiju Brača i drugo.

Od 1965 sve se intenzivnije bavi arhitekturom i urbanizmom na velikim gradskim natječajima i projektima centra i pojedinih gradskih naselja.

Sa suradnicima radi i gradi ZAPRUĐE, UTRINU, SIGET i SREDIŠĆE u kojem i sada živi sa suprugom.

Godine 1984. registriran je pri Organizaciji Ujedinjenih naroda kao expert OUN iz područja urbanizma,arhitekture i pejsažne arhitekture -stupanj stručnosti P.5.(najviši profesionalni stupanj).

Slika i izlaže na skupnim izložbama u Zagrebu ,Splitu,Hvaru,Bolu na Braču, Makarskoj,Tribunju iZlarinu.

Grupno i samostalno izlaže u Londonu, Rimu, Bornemouthu ,Stuttgartu i Aalborgu (Danska u sklopu multikulturalne priredbe Hrvatska i Danska godine 1997 . )

Pretežno radi u tehnikama tempere, guacha i akvarela.

Pripremio: Tomislav Radić

HNK U EUROPSKOM PROJEKTU PROSPERO

 

HNK U EUROPSKOM PROJEKTU PROSPERO

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, zajedno s osam uglednih europskih kazališta i s TV kućom ARTE, okupljeni u europskoj kazališnoj mreži PROSPERO, od Europske komisije za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu dobilo je milijun i sedamsto tisuća eura.

Taj novac odobren je za projekt PROSPERO - PROŠIRENO KAZALIŠTE. Uz HNK u projektu sudjeluju Schaubühne am Leihner Platz iz Berlina, Odéon iz Pariza, Emilia Romagna Teatro iz Italije, Göteborgs Stadsteater iz Švedske, São Luiz Teatro Municipal iz Lisabona, Teatros del Canal iz Madrida, Teatr Powszenchny iz Varšave, Théâtre de Liège iz Belgije i francusko-njemačka TV kuća ARTE iz Strasbourga.

Tih deset partnera nastavlja višegodišnju međunarodnu kulturnu suradnju kojom želi promovirati ambiciozne kazališne projekte, obogaćujući tako kulturni život Europe. Potporom tom projektu Europska komisija potiče umjetničke razmjene i suradnju, oblikujući tako europski identitet i promovirajući kulturu otvorenosti. U planu realizacije zajedničkih koprodukcija nalaze se nove predstave „Amore“ Pippa Delbona, „Edip“ Maje Zade u režiji Thomasa Ostermeiera, „In real life“ Katie Mitchell i Chrisa Busha, „Hedda“ Aurore Fatier, „Faust“ Davida Carnevallija, „Ekologija kao nova religija“ Krystiana Lupe, „Očevi i djeca“ Pedra Penina a prikazat će se i drama koju priprema Tena Štivičić koja će biti izvedena režiji Ivice Buljana.

Ponos i predrasude

 

Ponos i predrasude

Praizvedba baleta Ponos i predrasude u koreografiji i režiji Lea Mujića održana u subotu 7.11.2020., ispraćena je dugotrajnim aplauzom oduševljene publike.

Koreografski rukopis Lea Mujića te prilagodbe klasika već smo imali prigodu gledati na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu poput baleta Gospoda Glembajevi koji je odlično prihvaćen kod publike. I ovoga puta čini se bit će tako.

Praizvedba prema literarnom predlošku Jane Austen bila je planirana za 27. ožujka, no epidemija korona virusa zatvorila je kazališta i onemogućila izvedbu. Priča je to o senzibilnoj, inteligentnoj i slobodoumnoj djevojci Elizabeth Bennet koja se, kao i njezine četiri sestre, mora udati za bogata muža, a publiku će provesti kroz raskošne salone devetnaestostoljetne Engleske uz glazbene brojeve velikih engleskih skladatelja. Prema mišljenju mnogih teoretičara književnosti, roman spisateljice Jane Austen neodoljivo je i besprijekorno napisano štivo, koje se čini idealnim predloškom za baletno djelo.

Oduvijek vjerujem u moć medija baleta, vjerujem u balet, vjerujem kako ima tu moć prenijeti jedno ovakvo djelo koje je nadahnulo mnoge filmove i serije, i čini mi se da je sazrelo vrijeme i mogućnost da se pokretom izrazi misao književnice. Pokušao sam napraviti pitku priču koja će biti razumljiva i onima koji djelo nisu čitali ni vidjeli u bilo kojem drugom obliku, što podrazumijeva i one skrivene elemente priče. Kao čovjek kazališta, smatram kako o teatru treba razmišljati na taj način, sveobuhvatno. Okosnica priče ostaje ljubav, a to se područje baletom vrlo uspješno može izraziti, rekao je Leo Mujić.

Ansambl predstave na praizvedbi su činili Natalia Kosovac (Elizabeth Bennet), Guilherme Gameiro Alves (gosp. Darcy) i Iva Vitić Gameiro (Jane Bennet), te Bálint Rauscher (Charles Bingley), Rieka Suzuki (Lydia Bennet), Takuya Sumitomo (George Wickham), George Stanciu (gosp. Bennet), Mirna Sporiš (gđa. Bennet), Asuka Maruo, Kornel Palinko, Mutsumi Matsuhisa, Miruna Miciu, Edina Pličanić, Cristiana Rotolo, Valentina Štrok, Olja Jovanović Zurovac, Andrea Schifano, Drew Jackson, Adam Harris, Dan Rus, Ovidiu Muscalu i drugi.

Pripremio: T.Radić

Snimke:M.Bratoš,M.Ercegović