Predstavljen katalog izložbe "U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže"

 

Predstavljen katalog izložbe "U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže"

Na četrdesetu obljetnicu smrti književnika Miroslava Krleže, 29 12. 2021. u Muzeju grada Zagreba predstavljen je katalog izložbe "U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže, autorice Vesne Vukelić Horvatić.

Predstavljanju kataloga nazočila i izaslanica gradonačelnika i pročelnica Gradskog ureda za kulturu Jasna Tomažić.

Tom prilikom viši stručni savjetnik pročelnice Gradskog ureda za kulturu, Veljko Mihalić, predstavio je zbirku –Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža, o kojoj skrbi Muzej grada Zagreba.

Prvaci drame HNK u Zagrebu, glumci Nina Violić i Goran Grgić ovom su prigodom interpretirali segmente Krležinih djela, dio iz Vučjaka i Noć u provinciji.

Izložba U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže u Muzeju grada Zagreba muzeološkim jezikom pokušava „zaviriti“ u njihov privatni život iza zatvorenih vrata vile na zagrebačkom Gvozdu, pokušava otkriti drugu, intimnu stranu njihovih druženja, putovanja, izleta... Izložba prikazuje njihov život promatran kroz prizmu onoga što o njima znamo iz raznih arhivskih izvora, memoarskih zapisa, znanstvenih radova i novinskih članaka.

Izložba je otvorena 7. srpnja ove godine, na obljetnicu rođenja Miroslava Krleže, a može se pogledati do 9. siječnja 2022.

Zadnjeg vikenda izložbe, autorica će održati stručna vodstva izložbom u sljedećim terminima: u subotu, 8. siječnja 2022. iu nedjelju, 9. siječnja 2022. u 11 sati.

U nedjelju, 9. siječnja 2022., zadnjega dana trajanja izložbe, posjet izložbi je besplatan za sve posjetitelje.

Pripremio: Tomislav Radić

Predstavljen katalog izložbe "U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže"

 

Predstavljen katalog izložbe "U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže"

Na četrdesetu obljetnicu smrti književnika Miroslava Krleže, 29 12. 2021. u Muzeju grada Zagreba predstavljen je katalog izložbe "U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže, autorice Vesne Vukelić Horvatić.

Predstavljanju kataloga nazočila i izaslanica gradonačelnika i pročelnica Gradskog ureda za kulturu Jasna Tomažić.

Tom prilikom viši stručni savjetnik pročelnice Gradskog ureda za kulturu, Veljko Mihalić, predstavio je zbirku –Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža, o kojoj skrbi Muzej grada Zagreba.

Prvaci drame HNK u Zagrebu, glumci Nina Violić i Goran Grgić ovom su prigodom interpretirali segmente Krležinih djela, dio iz Vučjaka i Noć u provinciji.

Izložba U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže u Muzeju grada Zagreba muzeološkim jezikom pokušava „zaviriti“ u njihov privatni život iza zatvorenih vrata vile na zagrebačkom Gvozdu, pokušava otkriti drugu, intimnu stranu njihovih druženja, putovanja, izleta... Izložba prikazuje njihov život promatran kroz prizmu onoga što o njima znamo iz raznih arhivskih izvora, memoarskih zapisa, znanstvenih radova i novinskih članaka.

Izložba je otvorena 7. srpnja ove godine, na obljetnicu rođenja Miroslava Krleže, a može se pogledati do 9. siječnja 2022.

Zadnjeg vikenda izložbe, autorica će održati stručna vodstva izložbom u sljedećim terminima: u subotu, 8. siječnja 2022. iu nedjelju, 9. siječnja 2022. u 11 sati.

U nedjelju, 9. siječnja 2022., zadnjega dana trajanja izložbe, posjet izložbi je besplatan za sve posjetitelje.

Pripremio: Tomislav Radić

Filozofski teatar vraća se sa Slavojem Žižekom

 

Filozofski teatar vraća se sa Slavojem Žižekom

Nakon dulje stanke uzrokovane pandemijom, Filozofski teatar vraća se na pozornicu Hrvatskoga narodnog kazalište u Zagrebu, a prvi gost nove sezone - 17. siječnja 2022. je Slavoj Žižek.

Jedan od najpopularnijih programa zagrebačkog HNK-a koji uređuje i vodi filozof Srećko Horvat, posljednjih je godina u Zagreb doveo najpoznatije ekonomiste, filozofe, književnike, glumce, glazbene zvijezde i nobelovce. Gosti Filozofskoga teatra bili su Herta Müller, Yanis Varoufakis, M.I.A., Vanessa Redgrave, Ece Temelkuran, Tariq Ali i mnogi drugi.

Slavoj Žižek je nekoliko puta gostovao u zagrebačkome HNK, a zahvaljujući Filozofskom teatru uprizorena je i predstava Antigona po njegovu dramskom tekstu u režiji Angele Richter.

Slavoj Žižek nazivan Elvisom filozofije i najopasnijim filozofom Zapada, objavio je tridesetak knjiga iz filozofije i teorije psihoanalize, među kojima su mnoge prevedene i na hrvatski jezik.

Tema o kojoj će Srećko Horvat razgovarati sa Slavojem Žižekom aktualna je i intrigantna - "Poslije kapitalizma: feudalizam ili komunizam?".

Pripremio. Tomislav Radić

Svečani Božićni koncerti Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu

 

Svečani Božićni koncerti Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu

Solisti, zbor i orkestar Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu održat će dva svečana Božićna koncerta pod ravnanjem maestra Valentina Egela. Ususret božićnim blagdanima koncerti će se izvesti u subotu 18. prosinca te u utorak 21. prosinca s repertoarom prigodnih blagdanskih pjesama.

T.R.

ŽIVOT JE LIJEP

 

ŽIVOT JE LIJEP

Treći koncert iz ciklusa klasični i jazz koncerti u Centru za kulturu Trešnjevka, u CeKaTe-u pod nazivom"Život je lijep" bit će u četvrtak, 9. prosinca 2021.s početkomu 18 sati. Mezzosopranistica Iskra Stanojević Koški,uz klavirsku pratnju Petra Ćulibrka, pjevat će popularne klasike od Franka Sinatre, Georgea Gershwina, Colea Portera, Arthura Hamiltona i drugih, do omiljenih opereta poput “Kneginje čardaša”, “Male Floramye” i “Grofice Marice”. Koncert je besplatan!
Broj posjetitelja je ograničen do 45 uz epidemiološke mjere. Sve informacije i besplatne ulaznice može se rezervirati na: ameniss@cekate.hr

Glazbena posveta Ástoru Piazzolli

 

Glazbena posveta Ástoru Piazzolli

Najnoviji koncert Off ciklusa donosi glazbenu posvetu argentinskom, velikom i neponovljivom Ástoru Piazzolli, koji je svijetu donio corazón, amor y sangre Novoga tanga! Zagrebačka filharmonija u petak 3.12. 2021. u dvorani Lisinski s početkom u 19:30 sati, priprema koncertni hommage tome velikom argentinskom umjetniku.

Maestro Miran Vaupotić i sam vrsni poznavatelj Piazzolli djela , pripremio je reprezentativni izbor iz Piazzollina opusa, a Zagrebačka filharmonija u goste dovodi sopranisticu Mariju Vidović te talijanskog bandoneonista i "Decca umjetnika" Cesarea Chiacchiarettu, koji je i sam veliki dio svoje karijere posvetio izvedbama Piazzolline glazbe. Na programu su tema Adios Nonino, kao i koncert za bandoneon Aconcagua, potom Oblivion iz filma Enrico IV i arija Yo soy María iz tango-operite María de Buenos Aires te Concierto de Nácar (Sedefni koncert) za 9 tango-svirača i orkestar, a maestro Vaupotić i Zagrebački filharmoničari pripremaju i neka glazbena iznenađenja.

Ulaznice se mogu osigurati na online servisima ulaznice.hr i eventim.hr ili na blagajni Zagrebačke filharmonije u dvorani Lisinski.

Pripremio: Tomislav Radić

Festival dječje knjige

 

Festival dječje knjige

Ovogodišnji 14. Festival dječje knjige završava sa dvije prigodne adventske radionice.U subotu, 4. prosinca 2021. s početkom u 10 sati u Centru za kulturu Trešnjevka u Zagrebu održat će se radionica "Strip u čizmama" koju vodi ilustrator Sven Nemet.

Radionica "Bajka kao poklon" koju vodi ilustratorica Sanja Pribić održat će se u subotu, 11. prosinca 2021. u 10 sati u Centru za kulturu Trešnjevka. Dječja mašta nema granica i ovo je prilika da osmisle svoju bajku, da je ilustriraju i poklone nekome koga vole.

Radionice su za djecu od 6 do 10 godina (do 15 djece maksimalno). Radionica se izvodi uz sve preporuke i epidemiološke mjere. Radionice su besplatne. Sve informacije na: ameniss@cekate.hr

Pripremio: T.R.

Nagrade Tito Strozzi

 

Nagrade Tito Strozzi

Na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu nagrada Tito Strozzi ravnopravno je dodjeljena dirigentu Aleksandru Kalajdžiću za glazbeno vodstvo opere „Orfej i Euridika“ Christopha Wilibalda Glucka i Ivici Buljanu za režiju drame „U agoniji“ Miroslava Krleže.

Žiri je bio u sastavu: Leo Rafolt (predsjednik), Jagoda Majska Martinčević, Ljiljana Gvozdenović, Nina Ožegović, Branimir Pofuk (članovi

Predsjednik povjerenstva Leo Rafolt u obrazloženju navodi:

Pravi čovjek došao je u pravo vrijeme na pravo mjesto. Maestro Aleksandar Kalajdžić, umjetnik zamjetne europske karijere, danas generalni muzički direktor uglednih ansambala Kazališta i Filharmonije u Bielefeldu, došao je na poziv intendantice Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u vrlo osjetljivom trenutku. Potres i korona učinili su svoje a pri tom su u kazališnom svijetu mnogoljudni ansambli najviše trpjeli. Kad se ukazala još uvijek nesigurna šansa za zajednički rad Maestro je prionuo cizeliranom postupku propitujući mogućnosti ansambala i solista, najprije koncertima a potom i cjelovečernjom izvedbom opere u polukoncertnoj izvedbi. Hrabro je odabrao djelo koje ne pripada takozvanom željeznom repertoaru pokazavši već time svoj neuobičajen a istančan ukus glazbenika koji ne podliježe općoj popularnosti opere ali oplemenjuje one koji žele i znaju slušati danas već gotovo zanemarena vrijedna djela. Upravo je takvo djelo Orfej i Euridika, jedna od Gluckovih reformskih opera u izvedbi koje dirigenti ili padaju ili pak dosežu sveobuhvatno pročišćen stil vremena koji ostaje jednim od najvećih dosega u povijesti opere. Nedvojbenim eruditskim znanjem kao i dragocjenim značajkama osobnoga muzikaliteta a posebno elegantnom smirenošću manualne tehnike, Aleksandar Kalajdžić postigao je s tri vrsne vokalne protagonistice, discipliniranim čistim i prozračnim orkestrom te skrivenim zborom idealnu ravnotežu zvukovnih odnosa, oprečnosti različitih situacija i karakterno dramsku izražajnost partiture koja u pravim rukama nikada nije zastarjela.

Kad je 1928. Krleža u Osijeku javno čitao dramu U agoniji, u uvodnom tekstu Krleža je naveo da, različito od postupka u njegovim ranim dramskim djelima, „dramatska radnja na sceni nije kvantitativna. Napetost pojedine scene ne zavisi od izvanje dinamike događaja, nego obratno: snaga dramatske radnje je ibsenovski konkretna, kvalitativna, a sastoji se od psihološke objektivizacije pojedinih subjekata, koji na sceni doživljavaju sebe i svoju sudbinu“. Ivica Buljan, režirajući tu dramu, odlučio se dekonstruirati klasičnu semantiku drame, onu po uzoru na nordijske škole, stvarajući zanimljiv korelat s konstruktivizmom vizualnih umjetnosti, ali i na osobnu reminiscenciju na ljubljanske Glembajeve, pritom pazeći da se unutarnji raspon psihološke napetosti ne raspline, već što bliže primakne „odrazu naše stvarnosti“. Krležino negativno-aksiološko određenje prema vlastitoj, ranijoj dramskoj produkciji, u kontekstu prevrednovanja avangardnih tendencija, u krležologiji je odavno odbačeno, pa Buljanov eksperiment s vrijednostima „vječnog moderniteta“, „vječne avangardnosti“, koja se stalno vraća, sigurno vrijedi i danas. Intenzitet radnje visoko je motiviran eruptivnom ženstvenošću, gustoćom i razgranatošću motivacija, pa se umjesto drami već imanentne psihologizacije Buljan koncentrira i na svojevrsnu (re)korporalizaciju izvedbenog čina. Ako je Krležin dramski tekst imao na umu puninu gesti i jezičnih signala koji iskazuju doživljaj duhovne kulture jednog staleža na izmaku, Buljanova je režija to dodatno produbila, zaoštrila, usto stvarajući velebni amalgam psihološke, somatske i ideologemske agonije jedne nove civilizacije u neprestanom stanju kriznosti. Osobnost i univerzalnost režijske poetike takve vrste Buljanovu Agoniju čini antologijskom u kontekstu povijesti izvedbenih krležijana.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimka Jovica Drobnjak

Izložba grafika Ede Murtića otvorena u MUO

 

Velika završnica izložbene sezone u Muzeju za umjetnost i obrt

Izložba grafika Ede Murtića otvorena u MUO

U Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu u organizaciji s Fondacijom Murtić otvorena je izložba grafika Ede Murtića, jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća koja će se moći razgledati do kraja godine. Fondacija Murtić ovime obilježava završetak 100. godišnjice rođenja velikana hrvatskog slikarstva Ede Murtića. Izložba je ujedno prikaz djelovanja i aktivnosti Fondacije koja čuva njegovu ostavštinu.

Riječ je o premijernoj prezentaciji grafika izvedenih po gvaševima velikih dimenzija iz Murtićeva ciklusa Nove apstrakcije. Na samom je ciklusu Edo Murtić radio u razdoblju između 1998. i 2004. godine, a Nove apstrakcije je ime kojeg mu je dao proslavljeni francuski likovni kritičar Pierre Restany. Riječ je o Murtićevom povratku apstraktnom slikarskom idiomu nakon osamdesetih godina kad je u kontekstu međunarodnoga pokreta transavangarde ili Nove slike, kako je nazvana njegova domaća inačica, izveo niz antologijskih pejzažnih kompozicija i veduta. Formalne specifičnosti Nove apstrakcije Murtić je razvio devedesetih godina slikajući ciklus nadahnut lokalitetom kamenoloma Montraker u blizini Vrsara u Istri. Fondacija je za izvedbu grafika izabrala dvadeset motiva izvedenih tehnikom gvaša na papiru srednjih i monumentalnih dimenzija. S obzirom na to da je prijenos rađen u stvarnoj veličini, grafike su, kao i gvaševi, nesvakidašnje velikih formata, pa u domaćoj likovnoj produkciji predstavljaju pravu rijetkost i osvježenje. Za izvedbu je odabran jedan od najsuvremenijih digitalnih postupaka koji po preciznim protokolima i potencijalu svoje Digigraphie state-of-art tehnologije na arhivskom papiru i s arhivskim bojama tiska smije izvoditi samo certificirani ovlašteni izvođač. Svaki grafički list ovjeren je suhim žigom Digigraphie i suhim žigom Fondacije Murtić. Osnivači Fondacije članovi su uže Murtićeve obitelji objedinjeni nastojanjem prikupljanja, istraživanja i predstavljanja umjetnikove materijalne i zaštite njegove nematerijalne ostavštine.

Za završetak ove velike obljetnice MUO nije odabran slučajno. Naime, davne 1963. Edo Murtić je u MUO-u predstavio svoje nove radove na emajlu. Godine 1990. MUO je pripremio, dotad, zasigurno najveću retrospektivnu izložbu jednom živućem umjetniku Edi Murtiću - čak 636 radova na sve četiri etaže Muzeja. Deset godina nakon umjetnikova odlaska, 2015. godine Fondacija Murtić i MUO producirali su izložbu niza Murtićevih skica i radova izvedenih u keramici. Izložba je otkrila jedan važan segment njegova djela koji do tada nije bio pokazan kao cjelina. Kustos izložbe je Branko Franceschi.

Izložba je otvorena do 31. prosinca 2021. i dio je programa Advent u Zagrebu uz potporu Turističke zajednice Grada Zagreba.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Fotoatelier.zip

Genijalna prijateljica Elene Ferrante

 

Genijalna prijateljica Elene Ferrante –

novogodišnja premijera HNK u Zagrebu

Scenska adaptacija romana Genijalna prijateljica Elene Ferrante, koja prati odrastanje dviju djevojčica iz siromašne napuljske četvrti, premijerno će se izvesti u dramskom terminu 30. prosinca 2021. godine.

To prozno djelo u adaptaciji Nine Pavlović i Filipa Jurjevića na scenu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu postavit će redateljica Marina Pejnović, koja će uz pomoć velikoga glumačkog ansambla na pozornicu prenijeti uzbudljive i duboko emotivne prizore jednoga od najboljih suvremenih svjetskih romana.

Elenu(Lenù) igra Iva Mihalić a Lilu Jadranka Đokić.

Pripremio: Tomislav Radić

Završen Zagreb Film Festival

 

Završen Zagreb Film Festival

Hrvatskom premijerom filma Danisa Tanovića “Deset u pola” završen je ovogodišnji Zagreb Film Festival.

U punom Kinu SC, publika je velikim aplauzom nagradila filmsku ekipu: redatelja i scenaristu Danisa Tanovića, scenaristu Nikolu Kuprešanina, glumicu Anju Matković, glumce Branka Đurića, Izudina Bajrovića, Kerima Čutunu, Gorana Navojca, Almira Palatu, Ediba Ahmetaševića, direktora fotografije Damira Šagolja i producenta Jovana Marjanovića.

Od 28. studenoga slijedi premijera filma u Srbiji, na Festivalu autorskog filma u Beogradu, te specijalne projekcije s ekipom filmova u još nekoliko gradova. U kina dolazi 2. prosinca 2021.

Tanovićev film “Deset u pola” nastao je u sklopu projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane (SCF GS) Obala Art Centra i Turske radio-televizije (TRT), i uz podršku BH Telecoma i Visit Sarajevo.

Radnja filma događa se u Sarajevu, u svibnju ove godine. Baščaršija se pokušava oporaviti od duge i teške pandemijske godine. Pandemija još traje, ali ipak – dolazi ljeto, postoji nada da bi se stvari mogle, barem nakratko, popraviti. Kada jedno jutro u Enesovu ćevabdžinicu uđe Zagrepčanka koja kaže da je došla pojesti ”najbolje ćevape u Sarajevu”. On ju pošalje kod Ize, da bi tako i on tradicionalno mogao nakon prve uslužene mušterije priuštiti sebi zadovoljstvo prve jutarnje kave. Ovaj sasvim bezazlen, prijateljski gest, izaziva potpuni raspad komšijskog, poslovnog i privatnog života, ne samo Enesovog i Izinog, već i cijelog grada. Gdje se jedu najbolji ćevapi u Sarajevu?

Film je otvorio ovogodišnji 27. Sarajevo Film Festival, a prije Zagreb Film Festivala prikazan je I na festivalima u Turskoj u Istanbulu - Bosphorus Film Festival i u Dohi u Kataru na Ajyal Film Festivalu.

Regionalni kino-distributer filma “Deset u pola” je dugogodišnji partner Sarajevo Film Festivala, Con film grupacija u suradnji sa kompanijama Art Vista i Oskar film.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: John Pavlish

OTVOREN INTERLIBER

 

___________________________________________________________________________

OTVOREN INTERLIBER

Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je Interliber, 43. međunarodni sajam knjiga koji se održava od 9. do 14. studenog 2021.

U paviljonima 5, 6 i 7a nastupa 230 izlagača iz 14 zemalja.

Zajedno sa izlagačima i posjetiteljima, kulturnim sadržajima i edukativnim programima INTERLIBER pridonosi razvoju kulture čitanja. Kao najveća književna manifestacija u Hrvatskoj, Interliber se pozicionirao kao nacionalna platforma za slobodu izražavanja kroz pisanu riječ i dijalog domaće i međunarodne književne scene. Interliber se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

„Nema zamjene za poslovna događanja poput međunarodnih sajmova u živo. Sve virtualne ekstenzije sjajna su pomoć kojom se obogaćuje sadržaj sajamskog događanja i nakon samog održavanja sajma kroz godinu, a izravan web i tv prijenos pružaju priliku posjetiteljima koji ne mogu doći na Interliber da budu uključeni u temu koja ih zanima.

"Želim zahvaliti svim našim izlagačima ne samo što su pripremili dvogodišnju ponudu novih izdanja različitih žanrova te promotivne ponude za sve uzraste posjetitelja, već za povjerenje koje su nam poklonili.“ rekla je među ostalim na otvorenju Interlibera dr.sc. Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma.

„Interliber je najbitniji događaj koji je posvećen knjizi u Republici Hrvatskoj i najbitniji kulturni događaj u gradu Zagrebu uopće. Drago mi je da smo i u ova izazovna vremena našli način kako da se Interliber ove godine ipak održi i da bude i dalje mjesto susreta sa knjigama, a posebice sa knjigom koja je u ova izazovna vremena bila utjeha mnogima. Interliber je ključno mjesto koje je posvećeno knjizi u Zagrebu, a isto tako i u Hrvatskoj.“ naglasio je na otvorenju gradonačelnik grada Zagreba Tomislav Tomašević.

Interliber je otvorio Boris Milošević, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske: „U prosincu prošle godine Vlada Republike Hrvatske podržala je prijedlog Ministarstva kulture i medija da se ova godina proglasi Godinom čitanja. Ova godina je godina niza aktivnosti koje su podržane posebnim natječajima od Vlade odnosno od resornog Ministarstva: natječajima za razvoj čitateljske publike, natječajem za dodjelu 41 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda pod nazivom „Čitanjem do uključivog društva“. Osim toga Ministarstvo kulture i medija je organiziralo medijsku kampanju koja se može pratiti putem mrežne stranice čitaj.hr. Pri kraju je i realizacija projekta “Rođeni za čitanje“ koji će se provesti u suradnji sa svim pedijatrijskim ordinacijama. Tim projektom će svako dijete od rođenja do škole dobiti po četiri slikovnice primjerene svom uzrastu što će potaknuti čitanje djece odnosno onih koji će čitatelji tek postati“.

Radno vrijeme Interlibera je od 10,00 do 21,00 sat, osim u petak kada radi do 22,00 sata i nedjelju do 20,00 sati.

Pripremio: Tomislav Radić

INTERLIBER

 

INTERLIBER

INTERLIBER, 43. međunarodni sajam knjige održat će se na Zagrebačkom velesajmu od 9. do 14. studenog 2021. godine.

Suočeni s različitim izazovima posljednjih godinu dana svima je potreban predah, a upravo knjiga pruža antistres terapiju čiju važnost je prepoznala Vlada Republike Hrvatske proglasivši 2021. Godinom čitanja.

U paviljonima 5, 6 i 7a nastupit će 230 izlagača iz 14 zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, SAD, Slovenija, Srbija, Španjolska, Velika Britanija i Sjeverna Irska).

Interliber se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba

RADNO VRIJEME

utorak, srijeda, četvrtak 10.00 do 21.00 sati

petak i subota 10.00 do 22.00 sat

nedjelja 10.00 do 20.00 sati

Parking za sve posjetitelje Interlibera oko Zagrebačkog velesajma je besplatan.

Ulaz na sajam je slobodan uz predočenje važeće Covid potvrde; potvrde o cijepljenju, o preboljenju (unutar 6 mjeseci) ili važećeg negativnog testa (PCR do 72 sata, brzi antigenski do 48 sati).

Ulaz na sajam odvijat će se na sljedeći način: na blagajnama (Južni ulaz Zagrebačkog velesajma) uz predočenje važeće Covid potvrde, posjetitelji će dobiti jednokratnu narukvicu te ulaznicu za sajam s kojom prolaze kroz mehaničke barijere tzv. vrtuljke te ulaze u prostor sajma.

Ispred svakog paviljona (5, 6 i 7a) bit će postavljeni ekrani s prikazom broja osoba u paviljonu te ukoliko broj prijeđe dopuštenu granicu privremeno će se obustaviti ulazak osoba u paviljon. Također, bit će postavljeni uređaji za beskontaktno mjerenje temperature. Maske su obvezne.

Posjetitelji i ostali sudionici, koji nemaju covid potvrdu imat će mogućnost brzog testiranja na punktu ispred glavnog južnog ulaza na Zagrebačkom velesajmu u vremenu održavanja Interlibera (od 9. do 14.11.2021.). Cijena brzog antigenskog testa iznosit će 50 kuna.

Pripremio: Tomislav Radić

Specijalna policija u Domovinskom ratu

 

Specijalna policija u Domovinskom ratu

Izložba pod nazivom: „Specijalna policija u Domovinskom ratu“ mladog autora Karla Dujmića može se pogledati u Domu specijalne policije, Trg žrtava fašizma br. 1, u Zagrebu.

Karlo Dujmić je osamnaestogodišnji mladić, koji od svoje 11-te godine pa sve do danas, entuzijastično prikuplja znakovlja i predmete vezane za specijalnu policiju u Domovinskom ratu.

Znakovlje je izvorno skinuto s odora pripadnika specijalne policije, koje su nosili u Domovinskom ratu od 1990. – 1996. godine.

Cilj ove izložbe je promicanje vrijednosti Domovinskog rata, očuvanje hrvatske povijesti i da se NE ZABORAVI.

Nositi odoru Specijalne policije u Domovinskom ratu sa znakom Mača i Munje i sada u miru velika je čast, kako bivšim tako i sadašnjim pripadnicima Specijalne policije Republike Hrvatske.

Noseći odoru Mača i Munje 146 pripadnika specijalne policije, dalo je svoje živote, dok je 800 pripadnika ranjeno, a 4 pripadnika još uvijek nisu pronađena i vode se kao nestali.

Izložba se može pogledati do 25. studenog 2021. godine svaki radni dan, od ponedjeljaka do petka od 10,00 do 15,00 sati, a četvrtkom od 11,00 do 18,00 sati.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Stipe Renić

LIANE

 

LIANE

Izložba porculanskih radova Hanibala Salvara Hani, pod nazivom "Liane" otvorena je u utorak 5. listopada u galeriji Zvonimir (Bauerova 33) u Zagrebu.

Izlažu se porculanske skulpture, realizirane zahvaljujući Tvornici sanitarne keramike Roca Croatia (nekadašnja Jugokeramika) s kojom Hanibal Salvaro surađuje već 60 godina.

Izložena djela su porculanske skulpture nastale slobodnim i spontanim preoblikovanjem nepečenih porculanskih polufabrikata sanitarne keramke, uz stručnu pomoć djelatnika Roca Croatia.

Izložba ostaje otvorena do 16. listopada u 12:00 sati kada će biti predstavljen i prateči katalog.

T.R.

Početak Samoborske glazbene jeseni uz Mahlerovu 1. simfoniju

 

Početak Samoborske glazbene jeseni uz Mahlerovu 1. simfoniju

Nastupom Festivalskog komornog orkestra pod ravnanjem maestra Vetona Marevcija i izvedbom 1. simfonije u D-duru Gustava Mahlera (u obradi Klausa Simona) počelo je 25. rujna 46. izdanje Samoborske glazbene jeseni. Prigodno je to djelo za otvaranje festivala, jer je sam Mahler rekao da ono priziva „buđenje prirode nakon dugog zimskog sna“ i nastavak života „punim jedrima“.

Druga večer festivala pripala je mladoj pijanistici Miji Pečnik. Ona je prošlogodišnja dobitnica Nagrade Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja na Međunarodnom natjecanju mladih glazbenih umjetnika Ferdo Livadić. Za svoj samostalni koncert u samoborskoj župnoj crkvi svete Anastazije Mia Pečnik odabrala je skladbe Ludwiga van Beethovena, Frederica Chopina, Roberta Schumann i Borisa Papandopula.

Pripremio: Tomislav Radić

Fotografije: Šime Modrić

Amfiteatar u Puli

 

Amfiteatar u Puli

Izložba"Nacionalna baština-amfiteatar u Puli" otvorena je u Galeriji ULUPUH u Ilici 13 u Zagrebu.

Na izložbi se tradicionalno prikazuju radovi nastali na temu hrvatske nacionalne baštine. A ove godine održava se po četvrti put. U prvom izadnju ta bijenalna izložba 2015. bila je posvećena kinološkoj baštini, druga 2017. čipki, treća 2019. katedrali Sv. Jakova u Šibeniku a ovogodišnja amfiteatru u Puli.

Do 13.9.2021. mogu se pogledati radovi 28 umjetnika članova ULUPUH-a.

Tekst: T.R.

Snimka: M.Č.

Ljetne večeri HNK

 

Ljetne večeri HNK

Festival Ljetne večeri HNK u Zagrebu otvoren 4. rujna u programom Opere i Drame.

Ususret novoj sezoni na Trgu Republike Hrvatske nastupili su solisti Opere i dramski umjetnici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu pjevajući duete i arije premijernih opera planiranih za nadolazeću sezonu te govoreći poeziju popularnih pjesnikinja i pjesnika.

Sljedeći susret ispred kazališta dogodit će se 8. rujna u 18 sati programom Drame i Opere te 9. rujna u 18 sati programom "Balet u predvečerje" na travnjaku ispred kazališta

.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimka: Mara Bratoš

„Kolorističke impresije“

 

„Kolorističke impresije“

Izložba „Kolorističke impresije“ akademske slikarice Olene Sokolovkse otvorena je u Galeriji Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata RH na Trgu žrtava fašizma 1 u Zagrebu.

Olena Sokolovksa diplomirala je na Akademiji likovne i primjenjene umjetnosti u Lavovu. Od godine 2005. živi u Zagrebu. Izlagala je na 17 samostalnih i 50 skupnih izložbi. Autorica je murala"Vrata života" u predvorju kliničkog bolničkog centra u Zagrebu u Petrovoj ulici. Članica je HDLU-a

"Slike Olene Sokolovske zapanjuju kromatskim valovima, slojevima nijansi, profinjenošću palete koja u svojoj okamenjenoj stalnosti sadrži gibanje i promjenjivost. Vješto korištenje nijansi dovodi do progovaranja šutnje, pokreta u slici. Akademska slikarica Olena Sokolovska obistinjuje prepoznavanje anatomije bića, uhvaćenog i zapečaćenog kistom umjetnice u trenutku impresije. 

Sadržajnost slika upravo je u njihovim kolorističkim mijenama, stvaranju sižea, dubini naracije kojom umjetnica progovara kroz slojeve ulja na platnu, priča zapečaćenih u viru prštećih svjetlosnih snopova. Zahvaljujući posebno zgusnutoj a istovremeno lepršavoj teksturi, slike se različito percipiraju ovisno o kutu gledanja." - piše među ostalog u katalogu za izložbu dr Darya Pavlešen.

Na otvorenju izložbe Prof. Dr Vilko Žiljak jedan od autora infraed metode dvostruke slike koja se koristi u slikarstvu i u dizajnu rekao je da je Olena Sokolovska među 11 slikarica koje su naučile i primjenile tu metodu koju je u slikarstvu svijeta prva 2008. počela koristiti akademska slikarica Nada Žiljak.

Izložba se može pogledati do 23. 9. 2021.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Stipe Renić, Marko Čolić

U počast Arsenu Dediću

 

U počast Arsenu Dediću

Završetak Festivala Ljetne večeri HNK u Zagrebu sinoć je 3.7.2021. obilježio program kojim se odala počast skladatelju, književniku, prevoditelju, pjesniku i kantautoru Arsenu Dediću.

Na pozornici smještenoj ispred kazališta nastupilo je 12 glumica i glumaca dramskog ansambla zagrebačkog HNK izvodeći Arsenove stihove pred 500-tinjak gledatelja. Praćeni orkestrom Opere HNK u Zagrebu i u glazbenom aranžmanu Ante Gele, poeziju su govorili i pjevali Ana Begić, Dragan Despot, Goran Grgić, Alma Prica, Igor Kovač, Iva Jerković, Ivan Colarić, Mirta Zečević, Nikša Kušelj, Slavko Juraga, Tesa Litvan i Zijad Gračić. Cijeli projekt realiziran je u suradnji s Gabi Novak i Matijom Dedićem a Rade Šerbedžija govorio je pjesmu Ne daj se Ines.

Na balkonu kazališta Matija Dedić odsvirao je glazbenu temu iz filma Glembajevi a potom je na scenu stupila Gabi Novak s Kućom za ptice.

Dodjela umjetničkih nagrada i svečani koncert

 

Dodjela umjetničkih nagrada i svečani koncert

Dodjelom godišnjih nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja u drami, operi i baletu u protekloj sezoni Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu zaključilo je sezonu 2020./21., a uručenje nagrada laureatima, Nataliji Kosovac i Bálintu Rauscheru za balet, Kseniji Marinković i Danijelu Despotu za dramu, te Dubravki Šeparović Mušović i Lucianu Batiniću za operu, uveličao je svečani koncert pod ravnanjem maestra Aleksandra Kalajdžića.

Na koncertu je uz soliste Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, nastupio i zbor i orkestar Opere te glumci zagrebačkog HNK s odabirom poezije.

Laureatkinja Nagrade Mila Dimitrijević za najbolju žensku ulogu u sezoni 2020./21. je Ksenija Marinković za uloge Otsuka u predstavi Kafka na Žalu Harukija Murakamija te grofice Madeleine Petrovne u predstavi U agoniji Miroslava Krleže, obje u režiji ravnatelja Drame Ivice Buljana.

Dragan Despot dobitnik je Nagrade Mila Dimitrijević za najbolju mušku ulogu Nakate u predstavi Kafka na žalu.

Nagradu Ana Roje za najbolju žensku baletnu izvedbu Natalia Kosovac za glavnu žensku ulogu Elizabeth Bennet u baletu Ponos i predrasude koreografa Lea Mujića, dok je za ulogu Charlesa Bingleya u tome baletu Bálintu Rauscheru dodijeljena Nagrada Oskar Harmoš za najbolju mušku baletnu izvedbu.

Nagradu Marijana Radev za najbolje operno umjetničko ostvarenje dobila je nacionalna prvakinja opere Dubravka Šeparović Mušović za Bizetovu operu Carmen te za ulogu Orfeja u operi Orfej i Euridika Christopha Willibalda Glucka.

Nacionalni prvak opere, Luciano Batinić dobitnik je Nagrade Vladimir Ruždjak za lik don Basilia u Seviljskom brijaču Gioacchina Rossinija, te ulogu Raimonda u operi Lucia di Lammermoor Gaetana Donizettija.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimka: Mara Bratoš