Glazbena posveta Ástoru Piazzolli

 

Glazbena posveta Ástoru Piazzolli

Najnoviji koncert Off ciklusa donosi glazbenu posvetu argentinskom, velikom i neponovljivom Ástoru Piazzolli, koji je svijetu donio corazón, amor y sangre Novoga tanga! Zagrebačka filharmonija u petak 3.12. 2021. u dvorani Lisinski s početkom u 19:30 sati, priprema koncertni hommage tome velikom argentinskom umjetniku.

Maestro Miran Vaupotić i sam vrsni poznavatelj Piazzolli djela , pripremio je reprezentativni izbor iz Piazzollina opusa, a Zagrebačka filharmonija u goste dovodi sopranisticu Mariju Vidović te talijanskog bandoneonista i "Decca umjetnika" Cesarea Chiacchiarettu, koji je i sam veliki dio svoje karijere posvetio izvedbama Piazzolline glazbe. Na programu su tema Adios Nonino, kao i koncert za bandoneon Aconcagua, potom Oblivion iz filma Enrico IV i arija Yo soy María iz tango-operite María de Buenos Aires te Concierto de Nácar (Sedefni koncert) za 9 tango-svirača i orkestar, a maestro Vaupotić i Zagrebački filharmoničari pripremaju i neka glazbena iznenađenja.

Ulaznice se mogu osigurati na online servisima ulaznice.hr i eventim.hr ili na blagajni Zagrebačke filharmonije u dvorani Lisinski.

Pripremio: Tomislav Radić

Festival dječje knjige

 

Festival dječje knjige

Ovogodišnji 14. Festival dječje knjige završava sa dvije prigodne adventske radionice.U subotu, 4. prosinca 2021. s početkom u 10 sati u Centru za kulturu Trešnjevka u Zagrebu održat će se radionica "Strip u čizmama" koju vodi ilustrator Sven Nemet.

Radionica "Bajka kao poklon" koju vodi ilustratorica Sanja Pribić održat će se u subotu, 11. prosinca 2021. u 10 sati u Centru za kulturu Trešnjevka. Dječja mašta nema granica i ovo je prilika da osmisle svoju bajku, da je ilustriraju i poklone nekome koga vole.

Radionice su za djecu od 6 do 10 godina (do 15 djece maksimalno). Radionica se izvodi uz sve preporuke i epidemiološke mjere. Radionice su besplatne. Sve informacije na: ameniss@cekate.hr

Pripremio: T.R.

Nagrade Tito Strozzi

 

Nagrade Tito Strozzi

Na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu nagrada Tito Strozzi ravnopravno je dodjeljena dirigentu Aleksandru Kalajdžiću za glazbeno vodstvo opere „Orfej i Euridika“ Christopha Wilibalda Glucka i Ivici Buljanu za režiju drame „U agoniji“ Miroslava Krleže.

Žiri je bio u sastavu: Leo Rafolt (predsjednik), Jagoda Majska Martinčević, Ljiljana Gvozdenović, Nina Ožegović, Branimir Pofuk (članovi

Predsjednik povjerenstva Leo Rafolt u obrazloženju navodi:

Pravi čovjek došao je u pravo vrijeme na pravo mjesto. Maestro Aleksandar Kalajdžić, umjetnik zamjetne europske karijere, danas generalni muzički direktor uglednih ansambala Kazališta i Filharmonije u Bielefeldu, došao je na poziv intendantice Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u vrlo osjetljivom trenutku. Potres i korona učinili su svoje a pri tom su u kazališnom svijetu mnogoljudni ansambli najviše trpjeli. Kad se ukazala još uvijek nesigurna šansa za zajednički rad Maestro je prionuo cizeliranom postupku propitujući mogućnosti ansambala i solista, najprije koncertima a potom i cjelovečernjom izvedbom opere u polukoncertnoj izvedbi. Hrabro je odabrao djelo koje ne pripada takozvanom željeznom repertoaru pokazavši već time svoj neuobičajen a istančan ukus glazbenika koji ne podliježe općoj popularnosti opere ali oplemenjuje one koji žele i znaju slušati danas već gotovo zanemarena vrijedna djela. Upravo je takvo djelo Orfej i Euridika, jedna od Gluckovih reformskih opera u izvedbi koje dirigenti ili padaju ili pak dosežu sveobuhvatno pročišćen stil vremena koji ostaje jednim od najvećih dosega u povijesti opere. Nedvojbenim eruditskim znanjem kao i dragocjenim značajkama osobnoga muzikaliteta a posebno elegantnom smirenošću manualne tehnike, Aleksandar Kalajdžić postigao je s tri vrsne vokalne protagonistice, discipliniranim čistim i prozračnim orkestrom te skrivenim zborom idealnu ravnotežu zvukovnih odnosa, oprečnosti različitih situacija i karakterno dramsku izražajnost partiture koja u pravim rukama nikada nije zastarjela.

Kad je 1928. Krleža u Osijeku javno čitao dramu U agoniji, u uvodnom tekstu Krleža je naveo da, različito od postupka u njegovim ranim dramskim djelima, „dramatska radnja na sceni nije kvantitativna. Napetost pojedine scene ne zavisi od izvanje dinamike događaja, nego obratno: snaga dramatske radnje je ibsenovski konkretna, kvalitativna, a sastoji se od psihološke objektivizacije pojedinih subjekata, koji na sceni doživljavaju sebe i svoju sudbinu“. Ivica Buljan, režirajući tu dramu, odlučio se dekonstruirati klasičnu semantiku drame, onu po uzoru na nordijske škole, stvarajući zanimljiv korelat s konstruktivizmom vizualnih umjetnosti, ali i na osobnu reminiscenciju na ljubljanske Glembajeve, pritom pazeći da se unutarnji raspon psihološke napetosti ne raspline, već što bliže primakne „odrazu naše stvarnosti“. Krležino negativno-aksiološko određenje prema vlastitoj, ranijoj dramskoj produkciji, u kontekstu prevrednovanja avangardnih tendencija, u krležologiji je odavno odbačeno, pa Buljanov eksperiment s vrijednostima „vječnog moderniteta“, „vječne avangardnosti“, koja se stalno vraća, sigurno vrijedi i danas. Intenzitet radnje visoko je motiviran eruptivnom ženstvenošću, gustoćom i razgranatošću motivacija, pa se umjesto drami već imanentne psihologizacije Buljan koncentrira i na svojevrsnu (re)korporalizaciju izvedbenog čina. Ako je Krležin dramski tekst imao na umu puninu gesti i jezičnih signala koji iskazuju doživljaj duhovne kulture jednog staleža na izmaku, Buljanova je režija to dodatno produbila, zaoštrila, usto stvarajući velebni amalgam psihološke, somatske i ideologemske agonije jedne nove civilizacije u neprestanom stanju kriznosti. Osobnost i univerzalnost režijske poetike takve vrste Buljanovu Agoniju čini antologijskom u kontekstu povijesti izvedbenih krležijana.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimka Jovica Drobnjak

Izložba grafika Ede Murtića otvorena u MUO

 

Velika završnica izložbene sezone u Muzeju za umjetnost i obrt

Izložba grafika Ede Murtića otvorena u MUO

U Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu u organizaciji s Fondacijom Murtić otvorena je izložba grafika Ede Murtića, jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća koja će se moći razgledati do kraja godine. Fondacija Murtić ovime obilježava završetak 100. godišnjice rođenja velikana hrvatskog slikarstva Ede Murtića. Izložba je ujedno prikaz djelovanja i aktivnosti Fondacije koja čuva njegovu ostavštinu.

Riječ je o premijernoj prezentaciji grafika izvedenih po gvaševima velikih dimenzija iz Murtićeva ciklusa Nove apstrakcije. Na samom je ciklusu Edo Murtić radio u razdoblju između 1998. i 2004. godine, a Nove apstrakcije je ime kojeg mu je dao proslavljeni francuski likovni kritičar Pierre Restany. Riječ je o Murtićevom povratku apstraktnom slikarskom idiomu nakon osamdesetih godina kad je u kontekstu međunarodnoga pokreta transavangarde ili Nove slike, kako je nazvana njegova domaća inačica, izveo niz antologijskih pejzažnih kompozicija i veduta. Formalne specifičnosti Nove apstrakcije Murtić je razvio devedesetih godina slikajući ciklus nadahnut lokalitetom kamenoloma Montraker u blizini Vrsara u Istri. Fondacija je za izvedbu grafika izabrala dvadeset motiva izvedenih tehnikom gvaša na papiru srednjih i monumentalnih dimenzija. S obzirom na to da je prijenos rađen u stvarnoj veličini, grafike su, kao i gvaševi, nesvakidašnje velikih formata, pa u domaćoj likovnoj produkciji predstavljaju pravu rijetkost i osvježenje. Za izvedbu je odabran jedan od najsuvremenijih digitalnih postupaka koji po preciznim protokolima i potencijalu svoje Digigraphie state-of-art tehnologije na arhivskom papiru i s arhivskim bojama tiska smije izvoditi samo certificirani ovlašteni izvođač. Svaki grafički list ovjeren je suhim žigom Digigraphie i suhim žigom Fondacije Murtić. Osnivači Fondacije članovi su uže Murtićeve obitelji objedinjeni nastojanjem prikupljanja, istraživanja i predstavljanja umjetnikove materijalne i zaštite njegove nematerijalne ostavštine.

Za završetak ove velike obljetnice MUO nije odabran slučajno. Naime, davne 1963. Edo Murtić je u MUO-u predstavio svoje nove radove na emajlu. Godine 1990. MUO je pripremio, dotad, zasigurno najveću retrospektivnu izložbu jednom živućem umjetniku Edi Murtiću - čak 636 radova na sve četiri etaže Muzeja. Deset godina nakon umjetnikova odlaska, 2015. godine Fondacija Murtić i MUO producirali su izložbu niza Murtićevih skica i radova izvedenih u keramici. Izložba je otkrila jedan važan segment njegova djela koji do tada nije bio pokazan kao cjelina. Kustos izložbe je Branko Franceschi.

Izložba je otvorena do 31. prosinca 2021. i dio je programa Advent u Zagrebu uz potporu Turističke zajednice Grada Zagreba.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Fotoatelier.zip

Genijalna prijateljica Elene Ferrante

 

Genijalna prijateljica Elene Ferrante –

novogodišnja premijera HNK u Zagrebu

Scenska adaptacija romana Genijalna prijateljica Elene Ferrante, koja prati odrastanje dviju djevojčica iz siromašne napuljske četvrti, premijerno će se izvesti u dramskom terminu 30. prosinca 2021. godine.

To prozno djelo u adaptaciji Nine Pavlović i Filipa Jurjevića na scenu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu postavit će redateljica Marina Pejnović, koja će uz pomoć velikoga glumačkog ansambla na pozornicu prenijeti uzbudljive i duboko emotivne prizore jednoga od najboljih suvremenih svjetskih romana.

Elenu(Lenù) igra Iva Mihalić a Lilu Jadranka Đokić.

Pripremio: Tomislav Radić

Završen Zagreb Film Festival

 

Završen Zagreb Film Festival

Hrvatskom premijerom filma Danisa Tanovića “Deset u pola” završen je ovogodišnji Zagreb Film Festival.

U punom Kinu SC, publika je velikim aplauzom nagradila filmsku ekipu: redatelja i scenaristu Danisa Tanovića, scenaristu Nikolu Kuprešanina, glumicu Anju Matković, glumce Branka Đurića, Izudina Bajrovića, Kerima Čutunu, Gorana Navojca, Almira Palatu, Ediba Ahmetaševića, direktora fotografije Damira Šagolja i producenta Jovana Marjanovića.

Od 28. studenoga slijedi premijera filma u Srbiji, na Festivalu autorskog filma u Beogradu, te specijalne projekcije s ekipom filmova u još nekoliko gradova. U kina dolazi 2. prosinca 2021.

Tanovićev film “Deset u pola” nastao je u sklopu projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane (SCF GS) Obala Art Centra i Turske radio-televizije (TRT), i uz podršku BH Telecoma i Visit Sarajevo.

Radnja filma događa se u Sarajevu, u svibnju ove godine. Baščaršija se pokušava oporaviti od duge i teške pandemijske godine. Pandemija još traje, ali ipak – dolazi ljeto, postoji nada da bi se stvari mogle, barem nakratko, popraviti. Kada jedno jutro u Enesovu ćevabdžinicu uđe Zagrepčanka koja kaže da je došla pojesti ”najbolje ćevape u Sarajevu”. On ju pošalje kod Ize, da bi tako i on tradicionalno mogao nakon prve uslužene mušterije priuštiti sebi zadovoljstvo prve jutarnje kave. Ovaj sasvim bezazlen, prijateljski gest, izaziva potpuni raspad komšijskog, poslovnog i privatnog života, ne samo Enesovog i Izinog, već i cijelog grada. Gdje se jedu najbolji ćevapi u Sarajevu?

Film je otvorio ovogodišnji 27. Sarajevo Film Festival, a prije Zagreb Film Festivala prikazan je I na festivalima u Turskoj u Istanbulu - Bosphorus Film Festival i u Dohi u Kataru na Ajyal Film Festivalu.

Regionalni kino-distributer filma “Deset u pola” je dugogodišnji partner Sarajevo Film Festivala, Con film grupacija u suradnji sa kompanijama Art Vista i Oskar film.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: John Pavlish

OTVOREN INTERLIBER

 

___________________________________________________________________________

OTVOREN INTERLIBER

Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je Interliber, 43. međunarodni sajam knjiga koji se održava od 9. do 14. studenog 2021.

U paviljonima 5, 6 i 7a nastupa 230 izlagača iz 14 zemalja.

Zajedno sa izlagačima i posjetiteljima, kulturnim sadržajima i edukativnim programima INTERLIBER pridonosi razvoju kulture čitanja. Kao najveća književna manifestacija u Hrvatskoj, Interliber se pozicionirao kao nacionalna platforma za slobodu izražavanja kroz pisanu riječ i dijalog domaće i međunarodne književne scene. Interliber se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

„Nema zamjene za poslovna događanja poput međunarodnih sajmova u živo. Sve virtualne ekstenzije sjajna su pomoć kojom se obogaćuje sadržaj sajamskog događanja i nakon samog održavanja sajma kroz godinu, a izravan web i tv prijenos pružaju priliku posjetiteljima koji ne mogu doći na Interliber da budu uključeni u temu koja ih zanima.

"Želim zahvaliti svim našim izlagačima ne samo što su pripremili dvogodišnju ponudu novih izdanja različitih žanrova te promotivne ponude za sve uzraste posjetitelja, već za povjerenje koje su nam poklonili.“ rekla je među ostalim na otvorenju Interlibera dr.sc. Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma.

„Interliber je najbitniji događaj koji je posvećen knjizi u Republici Hrvatskoj i najbitniji kulturni događaj u gradu Zagrebu uopće. Drago mi je da smo i u ova izazovna vremena našli način kako da se Interliber ove godine ipak održi i da bude i dalje mjesto susreta sa knjigama, a posebice sa knjigom koja je u ova izazovna vremena bila utjeha mnogima. Interliber je ključno mjesto koje je posvećeno knjizi u Zagrebu, a isto tako i u Hrvatskoj.“ naglasio je na otvorenju gradonačelnik grada Zagreba Tomislav Tomašević.

Interliber je otvorio Boris Milošević, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske: „U prosincu prošle godine Vlada Republike Hrvatske podržala je prijedlog Ministarstva kulture i medija da se ova godina proglasi Godinom čitanja. Ova godina je godina niza aktivnosti koje su podržane posebnim natječajima od Vlade odnosno od resornog Ministarstva: natječajima za razvoj čitateljske publike, natječajem za dodjelu 41 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda pod nazivom „Čitanjem do uključivog društva“. Osim toga Ministarstvo kulture i medija je organiziralo medijsku kampanju koja se može pratiti putem mrežne stranice čitaj.hr. Pri kraju je i realizacija projekta “Rođeni za čitanje“ koji će se provesti u suradnji sa svim pedijatrijskim ordinacijama. Tim projektom će svako dijete od rođenja do škole dobiti po četiri slikovnice primjerene svom uzrastu što će potaknuti čitanje djece odnosno onih koji će čitatelji tek postati“.

Radno vrijeme Interlibera je od 10,00 do 21,00 sat, osim u petak kada radi do 22,00 sata i nedjelju do 20,00 sati.

Pripremio: Tomislav Radić

INTERLIBER

 

INTERLIBER

INTERLIBER, 43. međunarodni sajam knjige održat će se na Zagrebačkom velesajmu od 9. do 14. studenog 2021. godine.

Suočeni s različitim izazovima posljednjih godinu dana svima je potreban predah, a upravo knjiga pruža antistres terapiju čiju važnost je prepoznala Vlada Republike Hrvatske proglasivši 2021. Godinom čitanja.

U paviljonima 5, 6 i 7a nastupit će 230 izlagača iz 14 zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, SAD, Slovenija, Srbija, Španjolska, Velika Britanija i Sjeverna Irska).

Interliber se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba

RADNO VRIJEME

utorak, srijeda, četvrtak 10.00 do 21.00 sati

petak i subota 10.00 do 22.00 sat

nedjelja 10.00 do 20.00 sati

Parking za sve posjetitelje Interlibera oko Zagrebačkog velesajma je besplatan.

Ulaz na sajam je slobodan uz predočenje važeće Covid potvrde; potvrde o cijepljenju, o preboljenju (unutar 6 mjeseci) ili važećeg negativnog testa (PCR do 72 sata, brzi antigenski do 48 sati).

Ulaz na sajam odvijat će se na sljedeći način: na blagajnama (Južni ulaz Zagrebačkog velesajma) uz predočenje važeće Covid potvrde, posjetitelji će dobiti jednokratnu narukvicu te ulaznicu za sajam s kojom prolaze kroz mehaničke barijere tzv. vrtuljke te ulaze u prostor sajma.

Ispred svakog paviljona (5, 6 i 7a) bit će postavljeni ekrani s prikazom broja osoba u paviljonu te ukoliko broj prijeđe dopuštenu granicu privremeno će se obustaviti ulazak osoba u paviljon. Također, bit će postavljeni uređaji za beskontaktno mjerenje temperature. Maske su obvezne.

Posjetitelji i ostali sudionici, koji nemaju covid potvrdu imat će mogućnost brzog testiranja na punktu ispred glavnog južnog ulaza na Zagrebačkom velesajmu u vremenu održavanja Interlibera (od 9. do 14.11.2021.). Cijena brzog antigenskog testa iznosit će 50 kuna.

Pripremio: Tomislav Radić