Rozarij sv. Stjepana Dubravke Lošić

Rozarij sv. Stjepana ambijentalna je izložba radova izvedenih za labinsku kapelu sv. Stjepana. Sedamnaestostoljetna građevina s oltarom i oltarnom palom sveca tvori dijalog sa suvremenom umjetničkom instalacijom Dubravke Lošić otvorenom u organizaciji Gradske galerije Labin. Autorski koncept Dubravke Lošić i kustosa Branka Franceschija zasniva se na potpunom prekrivenju zidova kapele tisućama ručno izrađenih rozarija.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Marina Rajšić

 

OPERNI GALA TJEDAN u HNK-u u Zagrebu

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najavljuje Operni gala tjedan koji će se održati između 10. i 13. lipnja 2024. godine. Raznovrsni program te vrhunske izvedbe renomiranih hrvatskih i inozemnih opernih umjetnika publika će moći pratiti od 10. lipnja kada u foajeu gostuje Poljska kraljevska opera koncertom koji sufinancira Ministarstvo kulture i nacionalne baštine Republike Poljske u okviru programa Inspiring Culture.

Istoga dana, u 19:30 održat će se Operni gala koncert kojim će ravnati maestro Pier Giorgio Morandi, a na kojem nastupa gost sezone zagrebačkoga HNK-a, slavni bariton svjetskoga glasa Željko Lučić uz soliste Lanu Kos, Mariju Kuhar Šoša, Sofiju Petrović i Stjepana Franetovića te Orkestar Opere HNK-a u Zagrebu. Pjevat će se arije iz najpoznatijih opera poput Madama Butterfly – Addio fiorito asil, arija Pinkertona iz 3. čina, Il Trovatore – Tace la notte... Di geloso amor sprezzato, tercet Leonore, Manrica i Grofa Lune iz 1. čina, Carmen–Habanera, arija Carmen iz 1. čina, La bohème – Quando me'n vo', arija Musette iz 2. čina.

Operni gala tjedan nastavlja se u srijedu 12. lipnja kada je za publiku slobodan ulaz na godišnji koncert stipendista i solista opernog studija Opere. Program se održava u sklopu FEDORA Roadshowa u 17 sati u foajeu kazališta. Nastupaju Petra Cik, Dina Jularić Ivančić, Benjamin Šuran i Roko Radovan.

Završnica Opernog gala tjedna bit će obilježena 13. lipnja izvedbom opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera kojom će se proslaviti i 30. obljetnica premijere predstave u režiji Krešimira Dolenčića.

Operni gala tjedan svojevrsna je uvertira u Zagrebački operni festival koji će se održati u rujnu s opernim produkcijama iz Maribora, Beograda, Varšave i Mallorce.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: HNK

 

Hrvatsko-češko društvo obilježilo 100. godišnjicu smrti Franza Kafke

Hrvatsko-češko društvo obilježilo je u ponedjeljak 3. lipnja 100. godišnjicu smrti Franza Kafke tribinom u Češkom domu u Zagrebu posvećenoj životu i djelu ovog praškog pisca židovskog podrijetla koji je pisao na njemačkom jeziku i postao jedan od najznačajnijih europskih i svjetskih književnika 20. stoljeća.

Franz Kafka rodio se u Pragu 3. srpnja 1883., a umro je u sanatoriju Kierling kraj Beča 3. lipnja 1924. Najpoznatija su mu djela romani Proces i Dvorac te pripovijetka Preobražaj. Na tribini se govorilo o njegovu djelu iz perspektive češke književnosti, o njegovom mjestu među praškim piscima koji su pisali na njemačkom jeziku, kao i općenito o češkim autorima koji su pisali na njemačkom, te o recepciji Kafkina djela u Hrvatskoj.

Tribinu je moderirala bohemistkinja i prevoditeljica Mateja Pavlic koja je uz podsjećanje na osnovne podatke iz Kafkine biografije kazala da je Kafka, iako je bio povezan s njemačkim kulturnim krugom, imao doticaje i s književnicima češke moderne toga doba, među ostalim i s Jaroslavom Hašekom. Spomenula je da je tek 1960-ih u Češkoj porastao interes za Kafku i njegovo djelo i da je međunarodna konferencija o Kafki 1963. bila jedan od pokretača Praškog proljeća. Sabrana djela su mu na češkom objavljena od 1997. do 2007. u 13 svezaka.

Pisac i prevoditelj Boris Perić kazao je „Franz Kafka je praški pisac koji je imao na raspolaganju tri jezika, od kojih je češki i njemački savršeno poznavao, a jidiš donekle. Bio je jedan od rijetkih pisaca koji su pisali njemački, a koji su nakon 1919. ostali u Pragu, iako nije objavljivao, no to nema veze s raspadom austro-Ugarske, nego s osobnim razlozima“, pojasnio je Perić. Govoreći o Kafkinom njemačkom leksiku, kazao je da je bio relativno skroman, jer je sadržavao nekoliko desetaka tisuća riječi, što je mnogo manje od Goethea čiji leksik sadrži oko 400 tisuća riječi, no riječi je koristio vrlo precizno, duhovito i sa smislom. Perić se osvrnuo na teze da Kafka u svojim djelima nikad nije spomenuo Prag i da se ne zna mjesto radnje njegovih djela, kazavši da se radi o mitu. Citirao je pritom Kafkino pismo prijatelju iz 1902. u kojem piše: „Prag ne pušta. Ne pušta nas obojicu. Ta majčica ima kandže“, zanimljivo po tome što za Prag, koji je u njemačkom imenica muškog roda, koristi žensku sitnagmu „majčica“ kojom Česi nazivaju svoj glavni grad (u češkom ženskog roda, Praha). Govoreći o Kafkinom utjecaju na hrvatske pisce, kazao je da je nezaobilazan jer je Kafka opća pojava, a podsjetio je i na čestu upotrebu pridjeva kafkijanski, posebno u medijima, kada se aludira da je netko nevin žrtva progona.

Perić je pojasnio i prvu rečenicu pripovijetke Preobražaj u kojoj se spominje da se glavni lik Gregor Samsa pretvorio u golemog kukca, no pojasnio je da Kafkin izraz „Ungeheueren Ungeziefer“ koji doslovno znači „nečista životinja nedostojna žrtvovanja“ zapravo treba prevesti kao „čudovišna nečist“, čime zapravo anticipira položaj čovjeka lišenog dostojanstva, poput žrtava holokausta u kojem su stradale i njegove tri sestre i ostali članovi obitelji.

Perić je istaknuo humoristične elemente u Kafkinu djelu koji nisu vidljivi na prvi pogled, a spomenuo je da su i ostali njemački pisci iz Praga toga vremena, poput Reinera Marije Rilkea, njegovali sličan humor kao i Jaroslav Hašek.

Na tribini je sudjelovao i pisac i slikar Rade Jarak koji je pročitao ulomke iz svog romana Put na Solaris koji je inspiriran Kafkinim djelom.

Tribinu o Franzu Kafki Hrvatsko-češko društvo je održalo u sklopu projekta Hrvatsko-češki kulturni susreti uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke : Marijan Lipovac

 

DAN OTVORENOG GRADA

Iako je trebao biti održan na sam Dan grada Zagreba, jednako uspješno kao i prethodna dva izdanja, u subotu 1. 6. 2024. održan je treći Dan otvorenog grada. Program koji se održao na atraktivnim zagrebačkim lokacijama tijekom cijelog dana ponudio je različite umjetničke događaje od kojih tradicionalni plesnjak ovog puta održan je na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice.

Dan otvorenog grada započeo je Arhitektonskim šetnjama Zrinjevcem. Stručno vodstvo po Zelenoj potkovi, najvećem urbanističkom projektu kojim je definiran izgled Donjega grada u 19. stoljeću, povjereno jedr.sc. Ireni Kraševac, povjesničarki umjetnosti s Instituta za povijest umjetnosti koja je tijekom šetnje od Zrinjevca do Hrvatskog narodnog kazališta govorila o urbanističkom planiranju, gradnji pojedinih znamenitih zgrada i protagonistima vremena na prijelazu 19. u 20. stoljeće kada je Zagreb dobivao konture europske metropole.

Na tržnici Dolac, u sklopu programa Svi naši susreti nastupili su mladi plesači, Mateo Babić,Marina Brajdić,Matilda Hrastić i Genoveva Matasović. U želji da se građanima Zagreba pokloni nešto s pečatom zagrebačkog duha, plesni je kvartet „osvojio“ Dolac, „trbuh“ Zagreba, poznatim hitovima Ive Robića i drugih, nastalih u duhu Zagreba 60-ih godina.

Na Trgu bana Josipa Jelačića, zagrebačka Škola za klasični balet izvela je baletni program u kojem su sudjelovali učenici škole, od 10 do 17 godina starosti. Program je sastavljen kao kolaž koreografija klasičnog baleta, raznih vježbi te koreografija karakternih plesova, povijesnih plesova i modernog baleta, a pred mnogobrojnom pokazali su širok spektar plesnog obrazovanja, različite stilove plesa koji se podučavaju te zajedništvo i veselje plesanja koje povezuje učenike škole.

Program Tajni Zagreb vodila Iva Silla. Nakon sastajanja pred Kulom Lotrščak, šetnjom po Gornjem gradu, putovalo se stoljećima unatrag, prisječajući se čudnovatih stanara i zgoda Gornjega grada hodajući kroz troja gradska vrata i ulicama poput Blatne i Bubnjarske.

U sklopu programa Začarana šuma, u poslijepodnevnim satima krenulo se u potragu za izvođačima koji su „začarali“ park Opatovinu te na jedan sasvim poseban način doživjeli čaroliju teatra u prostoru koji nije tipično teatarski. Dramski glumci Luca Anić, Damian Humski, Rok Juričić, Tina Orlandini, Lovro Rimac i Siniša Ružić pod redateljskom palicom Ivice Buljana na “skrivenim” su lokacijama recitirali poeziju i interpretirali dijelove iz slavnih dramskih tekstova.

Za kraj dana na plesnom podiju uz kip Nikole Tesle u ulici koja je bila oslobođena od automobila, zaplesalo se uz Josipa Palametu koji je u svojoj obradi otpjevao razne šansone.

Projekt Dan otvorenog grada organiziran je u suradnji s Gradom Zagrebom i Turističkom zajednicom grada Zagreba.

Pripremio: Tomislav Radić

Fotografije: Marko Uzelac i Filip Popović