Prvi veliki meštar i znamenje časti

U sklopu projekta Laszowski – utemeljitelj, u Muzeju grada Zagreba 14. 11. 2024. predstavljena je izložba Prvi veliki meštar i znamenje časti, peta iz ciklusa mini-izložbi izloženih u Laszowski sobi, u predvorju Muzeja.

To, peto događanje nastalo je u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom, čija je palača na Gornjem gradu trenutno u obnovi nakon potresa.

Nakon kraćeg predstavljanja projekta, Nikolina Šimunović, kustosica HPM-a, iznijela je niz zanimljivosti o velikom meštru Družbe Braća Hrvatskoga zmaja, koji se čuvaju u fundusu HPM-a

.

Izložbu je otvorila ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, Matea Brstilo Rešetar.

Veliki meštar Družbe Braće Hrvatskoga zmaja (DBHZ-a), dr. sc. Mislav Grgić održao je predavanje o važnosti osnivanja i djelovanja DBHZ-a u vrijeme Emilija Laszowskog, koji je dužnost velikog meštra Družbe obnašao od 1906. do 1935. godine.

Događanju je prisustvovala i obitelj Laszowski.

Autorice projekta Laszowski – utemeljitelj su muzejska savjetnica MGZ-a, Aleksandra Bugar, viša dokumentaristica MGZ-a Dajana Batinić i viša knjižničarka MGZ-a, Milena Bušić.

Pripremio: Tomislav Radić

 

"Da, ne, ne znam-moć odluke"

U knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu 8. 11. 2024. održana je promocija knjige"Da, ne, ne znam-moć odluke" autorice Gordane Kalya Smith.

„Svojom prvom knjigom "Da, ne, ne znam - moć odluke" izašla sam iz zone komfora i rekla sam sebi - da. Želim podijeliti spoznaje i znanja koja sam dobila kroz život i svoja putovanja jer su mi pokazala koliko je važno ohrabriti se i donijeti odluku, prihvatiti svoj unutarnji poziv. Kad god sam tako učinila vodilo me to najboljim putem, a život više nije bio borba nego avantura i igra“ izjavila je Gordana Kayla Smith.

Uz autoricu, o knjizi su govorili urednik knjige Bruno Šimleša i Blaženka Leib koja je razgovor moderirala.

„Knjiga je vrlo zanimljiva, narativ jednostavan, priča životna. Dijeleći intimna iskustva osobne evolucije ona je ipak i mnogo više, a svaki će čitatelj prateći Gordanina putovanja prepoznati putokaze koji su namijenjeni baš njemu.“ izjavila je Blaženka Leib.

Urednik knjige Bruno Šimleša istaknuo je kako je ova knjiga prava riznica znanja iz intimne, duhovne potrage za sobom.

Dio prihoda od prodaje knjige donirat će se Domu za djecu i odrasle, žrtve obiteljskog nasilja " Duga-Zagreb"

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Slaven Janđel

 

Mlade slikarske nade

U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a u Zagrebu, 4. 11. 2024. otvorena je izložba radova studentica iz klase profesora Matka Vekića pod nazivom "Mlade slikarske nade". Na izložbi su se predstavile autorice Marta Dijak, Marta Katavić, Mia Markušić i Mihaela Rašica. Izložbu je otvorio Svebor Vidmar, viši stručni suradnik za likovne programe. Nakon njega je govorio prodekan Akademije likovnih umjetosti, TomislavBuntak. Nazočnima se
obratio i prof. Matko Vekić koji je objasnio svoj pedagoški, pristup kojim potiče studente i studentice da ostvare puni potencijal i zatim otvorio izložbu.

Izložba se može pogledati do 21. 11. 2024.

 

Prodano online 4000 ulaznica za balet Orašar u 5 minuta,
prodaja se nastavlja na blagajni u utorak, 5.studenoga

Prodaja online ulaznica za sedam izvedbi baleta Orašar u Hrvatsko narodnom kazalištu(HNK) u Zagrebu na mrežnim stranicama www.hnk.hr, završila je danas u rekordnom roku od samo pet minuta u kojima je prodano ukupno 4000 ulaznica.
Zahvaljujući pravodobnoj pripremi i unaprijeđenim tehničkim kapacitetima, online prodaja ulaznica za ovogodišnje izvedbe Orašara u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu protekla je iznimno uspješno. Web stranica HNK Zagreb, za razliku od prethodnih godina, ove godine nije doživjela tehničke teškoće zahvaljujući povećanom kapacitetu servera, omogućujući nesmetano iskustvo kupnje za korisnike.
Za preostale izvedbe baleta Orašar ostaje 5200 ulaznica koje će biti dostupne u utorak 5. studenoga od 10 sati ujutro na blagajni kazališta.

Ukupno će ove sezone biti izvedeno 19 izvedbi baleta Orašar.
Pretplatnici zagrebačkog HNK kojih je 5500, imali su mogućnost prvokupa ulaznica, čime je osigurano da najvjerniji posjetitelji kazališta dobiju priliku za mjesto na ovoj popularnoj predstavi.
Jedna od ovogodišnjih izvedbi baleta Orašar bila je i uključena u iznimno popularnu pretplatu “Kazalište za obitelj,” koja je osmišljena kako bi omogućila zajednički kazališni doživljaj za sve generacije.

Pripremio: Tomislav Radić

 

Žar-ptica i Petruška Igora Stravinskog premijerno u zagrebačkome HNK-u

Dva baleta koja su označila prekretnicu u plesnoj umjetnosti Žar-ptica i Petruška Igora Stravinskog premijerno će biti izvedena 15. studenoga u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu.
Orkestralnu suitu iz baleta Žar-ptica koreografirat će Maša Kolar, dok će Petrušku na scenu zagrebačkoga HNK-a postaviti Edward Clug koji je zagrebačkoj publici dobro poznat i kao plesač i kao koreograf.

Žar-ptica magično je biće koje donosi i sreću i nesreću onomu tko je uhvati, a radnja baleta prati putovanje glavnog junaka, princa Ivana, koji dolazi u čarobni vrt Koščeja Besmrtnog gdje susreće Žar-pticu. Maša Kolar umjetničkom interpretacijom skladbe Igora Stravinskog, L'Oiseau de feu Suite iz 1919. g., uprizoruje događaj koji se zbio u noći kada carević Ivan u magičnom vrtu zlatnih jabuka lovi Žar-pticu. Koreografska interpretacija koncertne suite, za razliku od originala, sada stavlja u fokus Žar-pticu koja u sceni magičnog vrta biva najaktivnija.
Inspiracija vizualnog rješenja kostima i scenografije bila je potaknuta legendarnim plakatom Borisa Bućana, koji je 1982. godine dizajnirao povodom baletne večeri Igora Stravinskog Žar-ptica i Petruška čime se htjelo odati počast ali i nastaviti kanon ovoga vrhunskog glazbeno-scenskog djela.

Petruška je također jedno od iznimno važnih djela u kontekstu baletne povijesti. Praizvedeno 1911. godine, ovo djelo omogućilo je Mihailu Fokinu da na sceni prikaže svoje revolucionarne ideje kojima se suprotstavio dotad uspostavljenim konvencijama klasičnog baleta te potpuno reformirao baletnu umjetnost tog vremena.
Balet govori o tradicionalnoj ruskoj lutki Petruški napravljenoj od slame i piljevine, no iako nije živa, ona može oživjeti i voljeti. Glazba baleta protkana je grotesknim i fantastičnim elementima dočaravajući šarenilo i vrevu sajma, narodno veselje i strast. Praizvedba ovoga baleta bila je godinu dana nakon velikog uspjeha Žar-ptice, označivši tako novi smjer u razvoju baletne umjetnosti.
Edward Clug, koji se u koreografskoj karijeri dosad više puta bavio Stravinskim, donosi novu interpretaciju Petruške. Ovaj je balet prvi put koreografirao za Balet moskovskoga kazališta Boljšoj pri čemu je zadržao originalnu strukturu i narativnost djela koju je prenio u suvremenu estetiku i moderni plesni jezik. Želja mu je bila na neki način koreografski doprinijeti ostavštini koju je Stravinski ostavio baletnoj umjetnosti, a upravo je u glazbi pronašao neiscrpan izvor inspiracije, ali i izazov koji ga je tjerao da pronalazi nova rješenja i pronađe drukčiji koreografski pristup ovome kultnom baletnom djelu.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Aleksandar Novković

 

LADY JADRANKA NJERŠ BERESFORD-PEIRSE POSJETILA HAZU

Lady Jadranka Njerš Beresford-Peirse, osnivačica Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike, posjetila je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje se sastala sa

predsjednikom HAZU akademikom Velimirom Neidhartdom. Tom prilikom je

Hrvatskoj akademiji donirala crtež "Klečeći redovnik" koji se pripisuje hrvatskom

baroknom slikaru Federiku Benkoviću. Crtež je nedavno Međunarodna zaklada za

hrvatske spomenike kupila na jednoj aukciji u Velikoj Britaniji te će biti pohranjen

u Kabinetu grafike HAZU. Na sastanku je bila i voditeljica Kabineta grafike Vesna

Kedmenec Križić.

Lady Jadranka Njerš Beresford-Peirse rođena je u Hrvatskoj, no veći dio života

provela je u Velikoj Britaniji. Ona i njezin suprug sir Henry Grant de la Poer

Beresford-Peirse osnovali su 1991. Međunarodnu zakladu za hrvatske spomenike

(International Trust for Croatian Monuments) kao reakciju na goleme štete nanesene

hrvatskim znamenitostima, muzejima i baštini tijekom srpske agresije na Hrvatsku.

Prvi donator Zaklade bio je sadašnji britanski kralj Charles III. i ta su sredstva

uložena u obnovu Arboretuma HAZU u Trstenom. Također je napisao i apel za spas

hrvatske kulturne baštine. Zahvaljujući Zakladi i lady Beresford-Peirse u

međunarodnoj je zajednici povećana svijest o bogatstvu hrvatskog povijesnog i

kulturnog nasljeđa. Zaklada je u posljednje 33 godine prikupljala novac te

organizirala stručne razmjene za obnovu i zaštitu hrvatskih povijesnih spomenika i

kulturne baštine, ugrožene ratom, prirodnim katastrofama, zapuštenošću ili

nedostatkom sredstava. Projekti Zaklade uključuju podršku obnovi Dvorca Eltz u

Vukovaru, popravak osječke konkatedrale (pogođene 1991. s više od 100 granata),

popravak krova Palače Dubrovačkog ljetnog festivala, Franjevačkog samostana i

crkve svetog Vlaha u Dubrovniku, kao i Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu koja je

dio Hrvatske akademije. Lady Beresford-Peirse je putem Zaklade također osigurala

pomoć knjižnicama i drugim kulturnim institucijama u Zagrebu i Petrinji nakon

devastirajućih potresa 2020. godine, a osigurala je i kupnju umjetničkih djela za

muzeje. Zaklada je osigurala i brojne stručne radionice te stipendije za stručne

poslijediplomske studije.

Britanski kralj Charles III. je u lipnju ove godine dodijelio lady Jadranki Njerš

Beresford-Peirse titulu MBE – Member of the Most Excellent Order of the British

Empire (Najviši red izvrsnosti Britanskog imperija) za više od 30 godina predanosti i

rada na razvoju odnosa između Velike Britanije i Hrvatske, filantropije te zaštite

kulturnog nasljeđa Hrvatske.

Pripremio: Tomislav Radić